Cijene u Hrvatskoj i u proljeće 2026. nastavljaju rasti. No, tempo je nešto umjereniji nego prethodnih godina.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u veljači 2026. porasle su u prosjeku za 3,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Na mjesečnoj razini zabilježen je rast od 0,3%.

Na prvi pogled, podaci izgledaju kao stabilizacija inflacije. No, iza tog prosjeka kriju se velike razlike među kategorijama. Te razlike najviše osjećaju građani, osobito zaposleni s nižim i srednjim primanjima.

Pročitajte istraživanje saznajte kako cijene u Hrvatskoj utječu na pojedini sektor!

Inflacija usporava, ali ne jednako za sve

Iako ukupna stopa inflacije pokazuje znakove smirivanja, struktura rasta cijena otkriva drugačiju sliku. Neke kategorije stagniraju ili čak pojeftinjuju, druge i dalje snažno rastu.

Najveći rast cijena u veljači 2026. zabilježen je u kategoriji stanovanja, energije i režija – čak 10,2% na godišnjoj razini.

Indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Vidimo da troškovi osnovnog života i dalje rastu znatno brže od prosjeka. Najviše rastu cijene grijanje, struje, vode i stanovanja.

Kakav je standard života u Hrvatskoj? Saznajte iz povezanog članka na linku!

S druge strane, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 2,9%, što je umjereniji rast nego prethodnih godina. Ipak i dalje predstavlja značajan udar na kućni budžet.

Zanimljivo je da su neke kategorije, poput pokućstva ili obrazovanja, zabilježile pad cijena, što djelomično ublažava ukupnu inflaciju.

Važno je imati na umu da građani ne troše jednako na sve kategorije, Pa ni inflacija ne djeluje jednako na sve.

Troškovi stanovanja rade najveći pritisak

Ako postoji jedna kategorija koja definira inflaciju u 2026., to su troškovi stanovanja.

Rast od preko 10% u segmentu stanovanja, energije i režija nije samo statistički podatak.

Radi se o svakodnevnom, tekućem i konkretnom problemu za sve.

Naime, stanovanje je neizbježan trošak. Za razliku od, primjerice, odjeće ili elektronike, potrošači ovdje nemaju puno prostora za smanjenje potrošnje.

Mjesečne stope promjene, veljača 2026; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima:

• ne možete preskočiti grijanje
• ne možete odgoditi plaćanje režija
• najamnine i krediti imaju fiksne obveze

Rast u ovoj kategoriji ima najveći psihološki i financijski učinak.

Za radnike znači da čak i uz rast plaća realna kupovna moć može stagnirati ili padati.

Zabilježen je rast plaća početkom ove godine. Saznajte koliko iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj!

Cijene hrane rastu, ali sporije

Nakon snažnog rasta u prethodnim godinama, cijene hrane u 2026. rastu sporije. Oko 2,9% godišnje.

Pozitivan je signal, ali ne treba ga precijeniti.

Hrana čini velik udio u potrošnji prosječnog kućanstva, osobito kod nižih prihoda. Čak i manji postotak rasta može imati značajan učinak na ukupni budžet.

Osim toga, treba uzeti u obzir da su cijene hrane već visoke zbog prethodnih inflacijskih valova.

Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena u veljači 2026, stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Drugim riječima – ne rastu brzo, ali su i dalje visoke.

Usluge rastu i to je novi trend

Jedan od zanimljivijih trendova u 2026. je rast cijena usluga.

Primjerice:

• restorani i smještaj: +6,3%
• rekreacija i kultura: +3,7%
• osobne usluge: +3,4%

Govorimo o važnoj promjeni u odnosu na prethodne godine, kada je inflaciju više pokretala roba (npr. energija i hrana).

Rast cijena usluga povezan je  s rastom plaća u tim sektorima.

Drugim riječima, kako poslodavci povećavaju plaće kako bi zadržali radnike, dio tog troška prenosi se na potrošače.

To stvara tzv. sekundarni inflacijski efekt.

Sezonski poslovi ubrzano se popunjavaju. Potražit svoj, ako još niste. Pročitajte članak!

Sezonski posao, sezona, poslovi, 2026

Plaća ili cijena?

Prema dostupnim podacima, prosječna neto plaća u Hrvatskoj početkom 2026. iznosi oko 1.511 eura, dok je medijalna plaća 1.304 eura.

Ta razlika već sama po sebi puno govori. Polovica zaposlenih zapravo zarađuje manje od iznosa koji se često komunicira kao prosjek.

U kombinaciji s inflacijom od oko 3,8%, na prvi pogled izgleda da plaće uspijevaju pratiti rast cijena.

U statističkom smislu, realne plaće doista blago rastu. Međutim, ta slika postaje znatno složenija kada se pogleda što se događa unutar različitih skupina radnika.

Problem je u raspodjeli

Visoko kvalificirani radnici  ostvaruju rast plaća koji nadmašuje inflaciju.

Potražnja za njihovim znanjem i dalje je visoka, a poslodavci su spremni povećavati plaće kako bi ih zadržali. U tim segmentima tržišta rada inflacija je, pojednostavljeno rečeno, podnošljiva.

S druge strane, radnici u slabije plaćenim sektorima nemaju isti pregovarački položaj. Njihove plaće rastu sporije ili stagniraju, dok troškovi života rastu jednako za sve. Upravo tu nastaje najveći pritisak.

Novčići. pad, inflacija; Izvor: Unsplash

Inflacija nije jednaka za sve, ali plaće često jesu. Tu dolazi do problema. 

Posebno je važno naglasiti razliku između nominalnog i realnog rasta plaća.

Nominalno povećanje od, primjerice, 5% može zvučati dobro, ali ako su troškovi stanovanja porasli više od 10%, a osnovne usluge od  do 6%, stvarni osjećaj standarda može biti negativan.

Ljudi ne mjere inflaciju kroz statistiku, već kroz svakodnevne troškove.

Prehrambena industrija u Hrvatskoj vrlo je širok pojam. Sadržane su mnoge industrije. Pročitajte više!

Struktura potrošnje

Kućanstva s višim prihodima veći dio troše na diskrecijsku potrošnju gdje su poskupljenja umjerenija ili se lakše mogu izbjeći.

Konkretnije, radi se o putovanjima, tehnologiji i uslugama.

Zbog toga isti inflacijski podaci u praksi stvaraju potpuno različita iskustva.

Još jedan faktor koji dodatno komplicira situaciju je regionalna razlika. Troškovi života u Zagrebu i na obali znatno su viši nego u ostatku zemlje, dok razlike u plaćama nisu uvijek proporcionalne.

Indeksi potrošačkih cijena od veljače 2006. do veljače 2026., godišnje stope promjene; Izvor: podaci.dzs.hr

Radnici u skupljim regijama osjećaju jači pritisak, čak i kada imaju iznadprosječna primanja.

Psihologija rada (industrijska i organizacijska) proučava kako posao utječe na naše misli, emocije i ponašanje. Pročitajte članak i saznajte više!

Važno je spomenuti i psihološki efekt inflacije. Čak i kada realne plaće blago rastu, osjećaj financijske sigurnosti može se smanjivati.

Rast cijena osnovnih troškova stvara osjećaj neizvjesnosti i gubitka kontrole nad osobnim financijama.

Zbog svega navedenog, odgovor na pitanje tko pobjeđuje nije jednoznačan.

U prosjeku plaće blago pobjeđuju. U stvarnosti mnogi radnici i dalje gube.

Ovaj nesrazmjer ima dugoročne posljedice. Ako se trend nastavi, razlike u životnom standardu mogle bi se dodatno produbljivati, a srednji sloj mogao bi biti pod sve većim pritiskom.

Pitanje plaće više nije samo pitanje iznosa, već i pitanje kupovne moći.

Poslodavci koji to razumiju i prilagode svoju politiku nagrađivanja imat će značajnu prednost u privlačenju i zadržavanju zaposlenika.

U suprotnom, razlika između onih koji mogu pratiti cijene i onih koji ne mogu nastavit će rasti.