Industrija u Hrvatskoj tijekom 2025. pokazala je dvije strane istog tržišta. Proizvodnja se oporavlja, osobito u prerađivačkom sektoru, dok broj zaposlenih u industriji istodobno pada.

Vidimo raskorak između rasta proizvodnje i smanjenja zaposlenosti. Ujedno je i jedan od najvažnijih trendova za poslodavce, radnike i tržište rada u 2026. godini.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja u prosincu 2025. porasla je 4,5 % na godišnjoj razini.

Najveći doprinos dao je sektor prerađivačke industrije, koji je u odnosu na prosinac 2024. porastao za 6,4 %.

Istodobno je broj zaposlenih osoba u industriji u prosincu 2025. bio manji za 3,2 % u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Hrvatska industrija ulazi u 2026. s većom proizvodnjom, ali s manjim brojem radnika.

Vidjet ćemo radi li se o kratkoročnom padu zaposlenosti ili o dugoročnijoj promjeni u kojoj automatizacija i veći pritisak na produktivnost mijenjaju strukturu industrijskih radnih mjesta.

Podaci za 2025. godinu

Hrvatska je kraj 2025. dočekala s ukupno 1.717.302 zaposlenih osoba, dok je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 4,6 %.

U odnosu na prosinac 2024., broj ukupno zaposlenih bio je manji za 1,0 %.

Industrija, zaposlenica; Unsplash

Prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za četvrto tromjesečje 2025. iznosila je 1.487 eura, dok je prosječna bruto plaća iznosila 2.075 eura.

U odnosu na treće tromjesečje, neto plaća nominalno je porasla za 2,8 %, a realno za 1,7 %.

Za prosinac 2025. medijalna neto plaća iznosila je 1.280 eura, što znači da je polovica zaposlenih primila manje, a polovica više od tog iznosa.

Medijalna neto plaća bila je 10,7 % viša nego godinu ranije.

Sve navedeno su DZS-ovi podaci prosječne mjesečne neto i bruto plaće zaposlenih po obračunskim razdobljima u 2025. godini.

Proizvodnja raste, ali različiti po sektorima

Najvažniji signal za 2025. dolazi iz prerađivačke industrije. Dok je ukupna industrijska proizvodnja u prosincu porasla 4,5 %, prerađivačka industrija rasla je 6,4 % na godišnjoj razini.

Rudarstvo i vađenje zadržali su istu razinu, dok je opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija pala za 6,0 %.

Takav odnos pokazuje da rast hrvatske industrije nije ravnomjeran. Najveći potencijal i dalje se vidi u proizvodnim djelatnostima koje mogu povećavati učinkovitost, izvoz i dodanu vrijednost.

Zavarivanje; Unsplash

S druge strane, energetski sektor pokazuje veću osjetljivost na tržišne, sezonske i regulatorne promjene.

Podaci govore da će ove godine morati više ulagati u modernizaciju proizvodnje, optimizaciju procesa i zadržavanje kvalificiranih radnika.

Tražit će se radnici koji imaju kombinaciju tehničkih, digitalnih i organizacijskih vještina.

Automatizacija mijenja zanimanja

Jedan od najvažnijih trendova koji se sve jasnije vidi u hrvatskoj industriji jest rast automatizacije i digitalizacije proizvodnih procesa.

Tvrtke sve više ulažu u pametne proizvodne sustave, automatizirane linije i digitalne alate kako bi povećale učinkovitost i smanjile troškove poslovanja.

Potražnja za klasičnim fizičkim poslovima postupno se smanjuje, dok raste potreba za radnicima koji imaju tehnička znanja.

Traže se radnici koji razumiju digitalne procese i mogu upravljati suvremenim proizvodnim sustavima.

Vrlo vjerojatno će se u 2026. godini tražiti dodatne edukacije, prekvalifikacije i razvoj digitalnih vještina. Navedene stavke će biti važni faktor pri dobivanju posla.

Prekvalifikacija, posao

Zaposlenost u industriji pod pritiskom

Najveći izazov za industriju nije samo proizvodnja, nego radna snaga. DZS navodi da je ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u prosincu 2025. bio manji za 3,2 % u odnosu na prosinac 2024.

Taj se trend nastavio i početkom 2026. godine. U ožujku 2026. industrijska proizvodnja bila je 0,8 % viša nego u ožujku 2025., ali je broj zaposlenih osoba u industriji bio manji za 5,4 %.

Drugim riječima, proizvodnja nastavlja rasti, ali s manje zaposlenih. Moguće da industrijska proizvodnja neće nestati, nego će se mijenjati sam,

Strani radnici dio su svake industrije. Bez njihovog rada više ne ide. Pročitajte članak!

Ovisnost o stranim radnicima

Nedostatak domaće radne snage postaje jedan od najvećih izazova hrvatske industrije.

Poslodavci u proizvodnji, građevinskom sektoru i logistici sve teže pronalaze radnike za operativne i tehničke poslove.

Iz tog razloga se posljednjih godina značajno povećava broj stranih radnika u industrijskim djelatnostima.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Pexels

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatska je tijekom 2025. nastavila bilježiti rast broja izdanih radnih dozvola za strane radnike.

Posebno je vidljivo u sektorima proizvodnje, građevine i transporta.

Razlog tome nije samo rast gospodarstva, već i dugogodišnji problem iseljavanja domaće radne snage te sve manji interes mlađih generacija za industrijska zanimanja.

Industrija se zbog toga nalazi pod dvostrukim pritiskom. S jedne strane mora povećavati produktivnost i modernizirati proizvodnju, a s druge pronaći dovoljno radnika za održavanje poslovanja.

Tvrtke koje uspiju ponuditi bolje uvjete rada, edukacije i dugoročnu sigurnost zaposlenja imati značajnu prednost na tržištu rada u 2026. godini.

Trendovi za 2026.

Prvi podaci za 2026. pokazuju umjeren nastavak rasta industrijske proizvodnje.

Za 2026. mogu se izdvojiti tri ključna trenda.

• Prvi je nastavak pritiska na produktivnost. Tvrtke će morati proizvoditi više uz manje ljudi, što znači veću potrebu za automatizacijom, digitalnim alatima i učinkovitijim upravljanjem procesima.
• Drugi je rast potražnje za kvalificiranim tehničkim kadrom.

Podaci, izvještaji, statistike, zaposlenici, benefiti, Tabu, Izvor privatna arhiva

Najtraženiji će biti radnici koji znaju raditi s modernim strojevima, sustavima kontrole kvalitete, digitalnim alatima, održavanjem opreme i proizvodnim softverima.

• Treći je jačanje važnosti prekvalifikacija.

Ako industrija želi zadržati konkurentnost, morat će ulagati u radnike koji mogu preuzeti složenije zadatke, raditi u automatiziranom okruženju i prilagođavati se novim tehnologijama.

Značenje za tržište rada?

Za ZaposliSe.hr publiku najvažniji zaključak je jasan. Naime, industrija ostaje važan poslodavac, ali traži drukčiji profil radnika nego prije.

Fizički rad i dalje ima svoju ulogu, no sve veću vrijednost imaju tehnička pismenost, razumijevanje procesa, spremnost na učenje i sposobnost rada s digitalnim alatima.

Poslodavci će se u 2026. sve više boriti za radnike koji mogu brzo učiti i prilagoditi se promjenama.

Radnici koji ulažu u dodatne vještine, posebno u području automatizacije, strojarstva, elektrotehnike, logistike, kontrole kvalitete i proizvodnog planiranja, imat će bolju poziciju na tržištu rada.

Klik do posla,zaposlise

Zaključak

Industrija u Hrvatskoj u 2025. pokazala je znakove oporavka proizvodnje, ali i ozbiljan izazov u području zaposlenosti.

Rast prerađivačke industrije od 6,4 % u prosincu 2025. pokazuje da proizvodni sektor ima potencijal, no pad broja zaposlenih u industriji upozorava da se tržište rada mijenja brže nego prije.

Trendovi za 2026. sugeriraju da će hrvatska industrija nastaviti tražiti ravnotežu između rasta proizvodnje, manjka radne snage i potrebe za većom produktivnošću.

Za radnike to znači potrebu za stalnim učenjem, a za poslodavce ulaganje u ljude, tehnologiju i bolje uvjete rada.

Industrija neće nestati, ali će poslovi u industriji sve više tražiti znanje, prilagodljivost i digitalne vještine.

Tražite posao u industriji. Potražite svoj oglas za posao! Kliknite već danas!