Pčelarstvo je nekada bila važna ruralna aktivnost i to je sve. No, danas je postala puno više od toga. Sinonim je za brigu o zaštiti okoliša. Za suradnju i zajedništvo. Ali i za ljubav prema životu.

No moderni način života ugrožava život pčelica, a time i prehranjivanje cijelog planeta. Potrebno je nešto poduzeti i promijeniti.

Zato danas, na Svjetski dan pčela, govorimo zašto je pčelarstvo važno zanimanje, ali i hobi i zanat. Trebamo glasno govoriti o važnosti pčela i pomoći ih očuvati za dobrobit budućnosti.

Osnove pčelarstva

Pčelarstvo je tradicionalna grana poljoprivredne proizvodnje koja ima veliki značaj u gospodarstvu Republike Hrvatske.

Pčele, cvijet, oprašivanje; Izvor: Unsplash.com

Važnost se očituje zbog dobivanja pčelinjih proizvoda, poput meda, voska, peluda, propolisa, ali i matične mliječi. Svi navedeni proizvodi se koriste kao hrana i dodatak prehrani.

Kvaliteta tih proizvoda je vrlo visoka, odlična za zdravlje i nezamjenjiva drugim proizvodima.

No, unatoč vrlo visokoj vrijednosti pčelinjih proizvoda, nisu ni približno vrijedni kao što je značenje oprašivanja bilja.

Medonosne pčele su najvažniji i najbrojniji prirodni oprašivači.

Oprašivanje pčelica ključno je za biljnu proizvodnju, kao i za poljoprivredu.

Pročitajte više o natječajima za posao u poljoprivredi. 

Osim  vrijednosti za organiziranju sadnju i sijanje, medonosne pčelice vrlo su važni oprašivači samoniklog bilja. Radi se o direktnom načinu očuvanja sveukupne biološke raznolikosti.

Pčelarstvo, sače, med, poljoprivreda; Izvor: Unsplash.com

Intenziviranje poljoprivrede uništava stanište raznih oprašivača i zato su pčele važnije nego ikada prije. No, klimatske promjene uzrokuju gubitak medonosnog potencijala.

Stoga je pčelarstvo u problemu, a pčelinje zajednice nestaju.

Nacionalni pčelarski program

Država provodi aktivne mjere pomoći i zaštite sektora pčelarstva. Cilj Nacionalnog pčelarskog programa je stvoriti bolje uvjete pčelarstva u Hrvatskoj.

Mora se povećati konkurentnost u pčelarskom sektoru. Program je sufinanciran sredstvima Europske unije. Naime, na razini Unije se prepoznala važnost pčelarskog sektora.

Iz tog razloga Europska unija povećava svoj doprinos za programe potpore pčelarstvu državama članicama.

Program se odvija u okviru novog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. godine.

Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike; Izvor: Ruralnirazvoj.hr

Pčelari rade društveno koristan posao

Malo ćemo sve ove podatke objasniti u brojkama. “Europskoj uniji od 100 vrsta usjeva koji čine 90% hrane, njih čak 71 oprašuju pčele“.

Korist koju dobivamo od oprašivanja u jednoj godini procijenjena je na oko 5 milijardi eura. Od tog iznosa 4,3 milijarde pripisuju se medonosnoj pčeli, ostatak solitarnim pčelama i bumbarima.

No, radi pesticida koji se intenzivno koriste u poljoprivredi, oko 35 % beskralježnjaka kao što su to pčele i leptiri te oko 17% kralježnjaka poput šišmiša suočavaju se s izumiranjem.

Taj podatak na razini svijeta objavili su Ujedinjeni narodi.

U Kini da bi voćarski sektor uopće opstao, voćke jabuka i krušaka se oprašuju ručno.

Oprašivanje je unosan posao?

Od portala Agroklub doznajemo kako poljoprivrednici u SAD-u vide oprašivanje kao isplativiji posao od pčelarstva, odnosno rađenja meda.

Med, pčelarstvo; Izvor: Unsplash.com

Donose primjer pčelara koji govori kako 30 milijardi pčela tijekom veljače i ožujka kada cvijeta bagrem, opraši oko 1,3 milijuna hektara. Od toga je zarada od 180 do 200 dolara po jednom društvu.

To bi značilo četverostruko više nego prije deset godina. Usjevi poput kupina, trešanja, malina, jabuka nisu toliko isplativi za oprašivanje.

Oko 130 biljaka u SAD-u se oprašuje pomoću pčela, a godišnja korist u poljoprivredi SAD-a se procjenjuje na oko 9 milijardi dolara.

Drugi primjer dolazi iz Kanade gdje se vrijednost medonosnih pčela za oprašivanje usjeva procjenjuje na preko 2 milijarde dolara godišnje.

Svake godine oko 300.000 kolonija medonosnih pčela posjećuje uljanu repicu i doprinosi proizvodnji od čak 12,6 milijuna tona.

Obilježavanje Svjetskog dana pčelica

Možemo napraviti više za pčele, ali i za dobrobit svih nas. Ako imate vrt, posadite voćke, povrće, sijajte cvijeće.

Cvijeće, suncokret, pčele; Izvor: Unsplash.com

Imate samo ograničen prostor? Ako imate balkon ili terasu, možete kupiti cvijeće koje nosi nektar i staviti ga za ukras, ali i da pčelice imaju što raditi.

Možete u pokoju teglicu i posijati malo cvijeća.

Biljke poput suncokreta, maka i naše omiljene hrane poput majčine dušice, kopra i komorača savršene su za oprašivače.

Možete napraviti stanicu za oprašivanje za pčele u svom vrtu ili vanjskom prostoru od koje ćete imati koristi.

Stvorite prijateljsko okruženje za pčele, leptire i sve lokalne oprašivače kako biste pomogli njihovim staništima.

Podržavajte lokalne pčelare

Želite kupovati i jesti kvalitetniju hranu? Otiđite do lokalnog pčelara i kupite med od njih. Mogli biste potražiti med i mnoge druge proizvode iz košnice.

Razgovor s lokalnim pčelarom također će vam pomoći da pronađete odgovarajuće načine da svoj vrt ili vanjski prostor održite okruženjem pogodnim za pčele.

Vrt, okućnica, zelena površina, povrće; Izvor: Unsplash.com

Nemojte koristiti pesticide

Izbjegavanje štetnih pesticida usrećit će oprašivače, a ako nešto morate prskati, učinite to ujutro ili kasno navečer.

Na taj način će pčele uspjeti izbjeći štetne sastojke. Ako ste sretnici i vanjski vam je prostor ispunjen poljskim cvijećem, očuvajte dio tog šarenila.

Vaše će pčele imati savršeno prirodno okruženje za uživanje.

Povijest Svjetskog dana pčela

Svjetski dan pčela korespondira s važnim utjecajem na početke pčelarstva u svijetu.

Anton Janša, koji je u 18. stoljeću u svojoj rodnoj Sloveniji uveo moderne tehnike pčelarenja, bio je jedan od prvih ljudi koji su pridonijeli povećanju važnosti pčela u svjetskom okolišu.

Od tada je pčelarstvo postalo vitalna potreba u svjetskim ekosustavima i gospodarskim sustavima.

Međutim, malo ljudi shvaća važnost pčela ili zna kako pomoći u njihovom spašavanju, što je dovelo do uvođenja Svjetskog dana pčela od strane Ujedinjenih naroda.

Svjetski dan pčela 2025; Izvor: Google.com

Prvotna ideja potekla je od Slovenskog pčelarskog saveza, a inauguracijski događaj održan je 2018.

Ujedinjeni narodi proglasili su Svjetski dan pčela kako bi podigli svijest o važnosti pčela.

Pčele su pod stalnom prijetnjom ljudske aktivnosti, što uključuje uvođenje invazivnih insekata, pesticida, promjene u korištenju zemljišta i mono kulturne prakse.

Takav način sadnje tijekom vremena kontinuirano uništava pčelinje zajednice.

Svjetski dan pčela pomaže u obrazovanju ljudi o važnosti pčela i onome što one čine za okoliš. Na današnji dan zahvaljujemo i ostalim oprašivačima.

Ostali oprašivači

Uz pčele, tu su šišmiši, kolibrići i leptiri. Zajedno ove bitne životinje pomažu u održavanju zdravih ekosustava i održavanju bioraznolikosti.

Šišmiš, oprašivač biljaka; Izvor: Unsplash.com

Pčele i druga stvorenja također nam pomažu u borbi protiv problema na globalnoj razini, poput gladi u svijetu i prilagodbe klimatskim promjenama.

Ova fantastična čupava stvorenja pomažu održati naše biljke i naš planet na životu.

Ako pčele promatrate kao bića, one su fascinantan kukac čak i bez svih usluga koje nam pružaju.

Na primjer, fraza pčelinja koljena nema apsolutno nikakvog smisla, jer pčele zapravo nemaju koljena.

Pčele također komuniciraju plesom – možete li zamisliti da ljudi ne razgovaraju i da komuniciraju samo plesom?

Ako uzmete u obzir i med, on se također stoljećima koristio kao antiseptik i za liječenje opeklina i rana.

Pčele postoje tisućama godina, a prva pronađena pčela bila je stara 100 milijuna godina! Pčele su također mogle biti prve vrste koje su odlučile postati vegetarijanci.

Med, propolis, antiseptik, lijek; Izvor: Unsplash.com

Izvorno su naši čupavi prijatelji jeli druge kukce, ali su evoluirali da umjesto toga jedu nektar i pelud.

Pčele su nas dugo uzdržavale, ljudi s medom bili su monumentalno otkriće za naše pretke (mora da im je bilo teško skupljati!).

Od zaslađivanja hrane do previjanja rana, toliko smo voljeli med da naša djeca još uvijek nose imena po pčelama.

Ime Melita na grčkom jeziku znači pčela. I mi u Zapolise.hr dajemo zahvalnost pčelicama.

Slastičari često koriste med u izradi svojih slastica. Pročitajte intervju s Filipom Matokom, vlasnikom brenda Gibanica.