Posao se mora napraviti. Neki poslovi se moraju raditi i vikendom i blagdanima. Tu su hitne službe, dežurne ljekarne, razni stručnjaci koji moraju dežurati.

No, ima i poslova koji se ne moraju nužno raditi nedjeljom i blagdanima. Poput rada u trgovinama, shopping centrima, kioscima.

Čovjek se onda pita treba li raditi da bi živjeli ili živjeti da bi radili? U Hrvatskoj mnogo zaposlenika radi nedjeljom i blagdanima.

No, kada je u pitanju povećana visina plaće, sam poslodavac odlučuje o tom pitanju.

Dodatci na plaću se, u pravilu, utvrđuju prema izvorima radnikovih prava prema bruto-plaći te u skladu s time čine sastavni dio radnikova bruto-primitka.

Je li nedjelja dan za odmor, slobodno vrijeme i uživanje s obitelji? Koliko je povećana plaća za poslove koji se rade nedjeljom?

Pročitajte članak i saznajte odgovore na ova pitanja, ali i druge povezane tehnikalije oko rada nedjeljom i blagdanima.

Uz to, možete pročitati članak o bonusima, dodacima i božićnicama.

Posao nedjeljom i blagdanom i Zakon o radu

Zakonu o radu dopušta poslodavcu da odredi zaposleniku prekovremeni rad ako ima potrebe i nužde za to. Radi se o povećanom opsegu posla i u slučaju prijeke potrebe.

Primjerice, ako tvrtka ima ugovoreni posao s rokom isporuke, a prijeti opasnost od štete zbog kašnjenja, poslodavac može zahtijevati produljeni rad da bi se posao dovršio na vrijeme.

Također, ako je u tvrtki manjak zaposlenika radi korištenja godišnjih odmora, ne smije doći do prekovremenog rada onih ostalih u tvrtki.

Poslodavac je dužan dobro isplanirati rad i napraviti preraspodjelu radnog vremena. Moguće rješenje i zapošljavanje radnika na određeno vrijeme.

Saznajte više o svojim dužnostima i pravima ako odlučite raditi na određeno. Morat ćete potpisati neku vrstu ugovora, poput ugovora o djelu.

No, ako zaposlenik mora raditi nedjeljom i blagdanima, on ima svoja prava. Prema Zakonu o radu zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata.

Tom odmoru se pribraja dnevni odmor kojeg radnik koristi nedjeljom i dan koji prethodi nedjelji ili koji slijedi nedjelji.

Ponekad zaposlenik nije u mogućnosti koristiti odmor na taj način. No, u tom slučaju mu poslodavac mora omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora.

Taj zamjenski dnevni odmor se mora koristiti odmah nakon što završi razdoblje koje je zaposlenik proveo radeći.

Rad nedjeljom

Da sažmemo, iz Zakona o radu proizlazi da je rad nedjeljom dopušten te u tom slučaju poslodavac mora pri tjednom rasporedu radnog vremena voditi računa o zakonskim odredbama o tjednom odmoru:

• radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata,
• navedenom se pribraja dnevni odmor, što ukupno čini trideset šest sati tjednog odmora neprekidno.

Povećana plaća radi rada nedjeljom i blagdanom

Posao koji se radi nedjeljom i blagdanom, zatim prekovremeni i noćni rad se mora plaćati povećano. Poslodavac mora radniku isplatiti povećanu plaću.

To pravo imaju svi zaposlenici, neovisno u kojoj djelatnosti rade. Svejedno radi li se o poslu u trgovini ili o nekoj industriji u kojoj se ne mora nužno raditi 24 sata dnevno.

Također se ovdje ubrajaju poslovi koji se po prirodi stvari moraju raditi bez prestanka. Neki od primjera su javni prijevoz i liječenje u bolnicama.

Za sve navedene poslove i one koje nismo naveli, poslodavac mora isplatiti dostojanstvenu plaću. Zakon je odredio minimalno povećanje plaće za takav rad.

Dodatno, pročitajte kakve nas plaće čekaju u novoj 2025. godini.

Povećanje plaće za svaki sat rada nedjeljom i blagdanima ne može biti manje od 50%.

Zakonom o radu je propisano povećanje samo za rad nedjeljom.

No, povećanje plaće koje radnik ostvaruje za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, noćni rad, blagdanom ili neradnim danom prema posebnom propisu, uređuju se kolektivnim ugovorom.

Također se uređuju pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Ponekad povećanje plaće za gore spomenute uvjete rada, rad blagdanom, neradnim danima i noći rad nije određen na taj zakonski način.

Rad za blagdane

Također, dogodi se da ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih se može odrediti takvo pravo. No, unatoč tome, zaposlenik će ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće.

Ukratko, spominjali smo Zakon o radu. Nije je propisan najniži dodatak za plaću za rad nedjeljom i blagdanima. Zadnje izmjene i dopune Zakona su stupile na snagu početkom 2023. godine

Taj dodatak je bio pretežito u visini od 30 ili 35% na osnovnu plaću radnika, a od tada je definirano da ne smije biti u iznosu nižem od 50%.

Povećana plaća za rad u vrijeme blagdana

Vrijeme je blagdana i neki od moraju raditi. Privatnici i honorarni radnici sami određuju svoju satnicu. Pročitajte i koliko iznosi plaća kod privatnika.

No, zaposleni u tvrtkama za dane blagdana ostvaruju naknade plaće. K tome, radnom zakonodavstvu je propisano da:

• Radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
• Ako nekim od navedenih akata nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
• Ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina naknade plaće se određuje u odnosu na visinu one plaće koju bi radnik u istom razdoblju ostvario da je radio.

Povećanje plaće

Ta naknada nadoknađuje samo ono vrijeme kada je zaposlenik radio, a ne zbog nekog drugog opravdanog razloga radi kojeg mu pripada pravo na tu naknadu.

Kako se utvrđuje povećanje plaće?

Povećana plaća koju poslodavac mora isplatiti zaposleniku je iz sljedećih razloga:

Za prekovremeni rad.

Noćni rad.

Rad nedjeljom.

Za rad u dane blagdana.

Za neradne dane koji su propisani posebnim zakonima.

Za rad u otežanim radnim uvjetima.

Ti se dodaci obračunavaju na osnovicu određenu izvorom radnog prava kojim su kod poslodavca uređene plaće, ali ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće.

Ukratko, prema Zakonu poslodavac he dužan dati povećanje na plaću samo za rad nedjeljom i to prema propisanim pravilima.

Rad blagdanima

No, povećanja za rad blagdanom poslodavac daje kako želi, odnosno prema posebnom propisu kolektivnim ugovorom ili ugovorom/pravilnikom o radu.

Na primjer:

Iako se uobičajeno određuje u visini od 30 do 50 %, nema zapreke da poslodavac odredi i minimalno povećanje od npr. 1% i time udovolji zakonskim odredbama.

No, premda Zakon o radu nije naveo točan iznos povećanja plaće za rad na blagdane, poslodavcima nije dozvoljeno dati povećanje od npr. jednog eura.

Ipak isti Zakon jasno propisuje da je povećanje plaće za otežane uvjete rada, prekovremene, za noćni rad i rad blagdanima utvrđeno.

I ako sam ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na kojima bi se moglo odrediti povećanje, radnik će ipak ostvariti primjereno povećanje plaće.