Poslodavci ne mogu pronaći radnike, dok je čak pola milijuna stanovnika Hrvatske radno neaktivno.

Radi se o čitavoj vojsci radno sposobnog stanovništva koji niti rade niti traže posao.

Poslovni.hr je iznio konkretne podatke. Saznali su da je u Hrvatskoj skoro jednaki broj zaposlenih (1,684 milijuna), kao i poslovno neaktivnih osoba (1,517 milijuna).

Radno neaktivne osobe

Državni zavod za statistiku iznio je podatke o radnoj snazi u Hrvatskoj. Podaci pokazuju da je udio zaposlenih posljednjih 10 godina rastao.

Nezaposlenost, traženje posla; Izvor: Unsplash.com

Zaposlenih je 2014. godine bilo 43%, a 2024. 51 posto. No, broj radno neaktivnih je u istom periodu tek neznatno pao (s 47 na 46 posto).

Sugovornik Poslovnog.hr, nezavisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković kaže kaže da te brojke nisu dobre.

Dodaje da bi aktiviranje neaktivnih građana poboljšalo gospodarske pokazatelje, ali i doprinijelo većoj društvenoj koheziji i kvaliteti života u Hrvatskoj.

Objašnjava da je visoka stopa neaktivnih u Hrvatskoj rezultat kombinacije demografskih promjena, neusklađenosti obrazovanja i tržišta rada.

No, također nedovoljno prilagođenih socijalnih i gospodarskih politika.

Rješenje problema leži u strateškim reformama koje će uključiti sve dobne skupine i društvene slojeve, od mladih, žena, do starijih i osoba s invaliditetom.

Niska stopa radne aktivnosti pokazuje da smo jedna od najgorih država Europske unije. Usporedbe radi, stopa aktivnosti u Njemačkoj i Švedskoj je 77 posto.

U Nizozemskoj ta stopa iznosi čak 82 posto.

Traženje posla, otkaz, visoko obrazovanje, mjere; Izvor: Unsplash.com

Hrvatska ne iskorištava sav ljudski kapital, što ograničava budući ekonomski rast.

Pročitajte više o traženju posla i gig ekonomiji. 

Ljudski kapital je ključan za rasti razvoj Hrvatske. Potrebno je osnažiti radnu snagu i spomenuti ljudski kapital. Uz to, ukloniti prepreke zapošljavanju.

Pročitajte više o zapošljavanju stranaca, posebno u turizmu. Saznajte s kojim se preprekama poduzetnici bore. 

Važno je da oslobodimo hrvatski gospodarski potencijal, smanjimo izazove i starenje stanovništva.

Visoko obrazovani i zapošljavanje

Više je mogućih uzroka niske stope aktivnosti. Neki od njih su neusklađenost potreba na tržištu rada. Također, da poslodavci traže drugu razinu obrazovanja od one koja prevladava u državi.

Hrvatska je zadnjih desetljeća zaista postala obrazovanija nego što je bila 1991., kao i većina država na svijetu.

Tražim posao; Izvor: Unsplash.com

Popis stanovništva iz 2021. godine pokazuje da je 24,1 posto osoba starijih od 15 godina završilo visoko obrazovanje.

55,5 posto njih srednje obrazovanje, a 20,4 posto osnovno obrazovanje ili manje od toga.

Ako usporedimo s 1991. godinom, tada je samo 9,5 posto osoba završilo visoko obrazovanje. Zatim, 36,5 osoba završilo je srednje obrazovanje, a 54 posto osnovno ili manje.

U tako velikoj promjeni obrazovne strukture stanovništva, možda se tržište rada još nije stiglo prilagoditi.

Nisko obrazovani i zapošljavanje

Podaci HZZ-a pokazuju da nisu visoko obrazovani ti koji imaju problem s pronalaskom posla. Baš suprotno navedenom.

Među osobama koje su registrirane na HZZ-u, a nisu radile godinu dana i duže daleko je više onih s osnovnim obrazovanjem i manje od toga.

HZZ, evidencija nezaposlenih; Izvor: Unsplash.com

Od ukupnog broja nezaposlenih godinu dana i više je 33.3 posto njih imalo osnovno obrazovanje ili manje.

Radi se o većem udjelu od 20,4 posto, koliko ih ima u ukupnom stanovništvu.

Visoko obrazovani su činili 11 posto dugotrajno nezaposlenih, manje od njihova udjela od 24.1 posto u ukupnom stanovništvu.

Ti podaci govore da problem s pronalaskom posla u Hrvatskoj imaju oni s nižom razinom obrazovanja ili da oni najviše izbjegavaju zaposlenje.

Saznajte postoji li savršen posao i, ako da, kako do doći do njega. 

Nisko obrazovani ne žele poslove

Situacija na tržištu rada je takva da većina poslova ne zahtijeva visoko obrazovanje.

Najveći broj nezaposlenih u ožujku ove godine zaposlio se u pružanju smještaja.

Sobarica, pružanje smještaja, uslužne djelatnosti; Izvor: Unsplash.com

Uz pružanje smještaja, nude se poslovi u posluživanju hrane (23,4 posto), trgovini na veliko i malo (13 posto), prerađivačkoj industriji (11,5 posto) i u građevini (7,4 posto).

Pročitajte više o zanimanju bariste i saznajte o kakvom profilu konobara i posluživanja pića se radi. 

Istraživanje HZZ-a pokazuje i da su nezaposleni (prije nego što su postali nezaposleni) radili u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoku razinu obrazovanja.

Radi se o poslovima koji su povezani s pružanjem smještaja i posluživanja hrane, trgovine na veliko i malo, javnoj upravi i u građevinarstvu.

Da sažmemo, poslodavci najviše radnika traže u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje i najviše se ljudi zapošljava u djelatnostima koje ne zahtijevaju visoko obrazovanje.

Nije zbog novčane pomoći

Nezaposlene osobe ne odbijaju posao radi novčane pomoći.

Dugotrajna nezaposlenost; Izvor: Unsplash.com

Naime, u ožujku 2024. godine 21.603 nezaposlene osobe ili 19.8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih su koristile novčanu naknadu.

Radi se osoba koje su nezaposlene manje od godinu dana. Dakle, one su još u procesu traženja posla, te nisu dugotrajno nezaposleni.

Pročitajte više o traženju posla na LinkedInu. 

Mjere nisu efikasne

Poslovni.hr ukazuje i na statističke podatke za posljednjih desetak godina. Oni pokazuju da se udio visokoobrazovanih osoba povećava u ukupno neaktivnima na tržištu rada.

Postoci pokazuju da ima 4,2 postotka na 13,5 posto. Još je više narastao udio onih sa strukovnim obrazovanjem, koji čine daleko najveći udio neaktivnog stanovništva.

Za 4,3 postotka, na 43 posto. Gost Poslovnog.hr, Predrag Bejaković fenomen pripisuje neusklađenosti obrazovnog sustava i tržišta rada te nesklonosti prihvaćanja drugih poslova.

Mladima mora biti jasno da ako se odluče za školovanje ili studiranje za tzv. suficitarno zanimanje da će teško naći posao.

Potpore za zapošljavanje; Izvor: Hzz.hr

Pročitajte zašto je bolje odlučiti se za deficitarno zanimanje. 

Postoje aktivne mjere koje bi trebale potaknuti nezaposlene na rad. No, problem je što su sve donesene mjere usmjerene na stariju i mlađu populaciju.

No, jedna od novih, pozitivnih mjera je ona kojom se umirovljenici zapošljavaju i vraćaju na tržite rada.

Pročitajte više o radu umirovljenika u našem članku. Ta mjera daje konkretne rezultate.

No, postoje i kritičari mjere koji smatraju da umirovljenici trebaju imati dostojanstvene mirovine i mir u jeseni života.

Mjere koje su itekako potrebne odnose se na rad osoba s invaliditetom.

Naime, Poslovni.hr ističe da se, unatoč kvotama i poticajima, veći dio poslodavaca radije odlučiti platiti kaznu, koja se službeno zove naknada, nego ih zaposliti.

HZZ je pokrenuo program besplatnih vaučera za obrazovanje i taj program je bio vrlo uspješan.

Vaučeri za obrazovanje; Izvor: Hzz.hr

No, nema nekih pomaka s prekvalifikacijama ili sa stjecanjem novih vještina kod dugotrajno nezaposlenih. Pogotovo kod osoba koje su ostale bez posla radi strukturnih promjena na tržištu rada.

Pretpostavka HZZ-a je da će taj problem s godinama biti sve veći.

Rješenje je poticanje na cjeloživotno obrazovanje i prekvalifikacije. Te mjere konkretno pomažu dugotrajno nezaposlenima i obeshrabrenima vraćanje na tržište rada.

Prijevremeni odlazak u mirovinu

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osoba stječe kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Trenutno se nalazimo u prijelaznom razdoblju (od 2020. do 2029. godine) kada  žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima.

Prijevremena starosna mirovina; Izvor: Hzmo.hr

Mogu imati nižu starosnu dob i kraći mirovinski staž.

Pročitajte više o odlasku u mirovinu za žene. 

Te skupine stanovništva su u Hrvatskoj u najvećoj mjeri neaktivne.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi za 2024. prednjače stariji od 65 godina (udio od 55 posto).

No, podaci također pokazuju da 507 tisuća građana u  dobi između 20 i 64 godine nije aktivno na tržištu rada.

Pročitajte koje su vještine najtraženije na današnjem tržištu rada.