Plaća se može isplaćivati u bruto i neto iznosu. Ta dva pojma morate znati razlikovati kada pregovarate s poslodavcem oko iznosa vaše mjesečne plaće.

Saznajte usput kako uspješno pregovarati oko plaće kada dobijete svoj prvi posao.

Nema puno radnika koji znaju objasniti od čega se sve sastoji bruto iznos. Također još je manje onih koji znaju izračunati bruto iznos plaće u neto.

Možete koristiti i naš kalkulator plaće.

Plaća i povezani osnovni pojmovi

• Bruto plaća

Radi se o iznosu na koji se obračunava mirovinsko osiguranje, porezi i prirez. Termin koji se još koristi je bruto 1.

Taj iznos je onaj koji vam se vidi na vrhu platne liste. No, on se ne vidi na izvatku vašeg tekućeg računa.

No, na platnoj listi vidite bruto 2 iznos.

Izvor: kapitalac.wordpress.com/2012/09/22/sto-je-bruto-a-sto-neto-placa/;  Tema: Bruto i neto plaća

• Bruto 2

Ovaj pojam pokazuje koliki je ukupni trošak vašeg zaposlenja u vašoj firmi. Radi se o iznosu koji poslodavac mora zaraditi da biste vi dobili svoju neto plaću.

Radi se o najnižem iznosu koji vi kao radnik morate stvoriti svojim radom. Jedino tako tvrtka može biti na financijskoj nuli s vama.

• Neto plaća

Većina misli da je neto iznos onaj dio koji je vaš. Zato što taj dio primite na račun. No, iznos vašeg rada je bruto 2. No, razliku do neta dijelite s državom.

Odnosno, neto vam pripada nakon što država uzme svoj dio.

Ako vas zanima veća plaća, pročitajte više o top poslovima u studenom 2024. godine.

Mirovinsko osiguranje

Prva stavka koja smanjuje  bruto 1 na isplatnoj listi jest uplata u mirovinsko osiguranje.

Mi govorimo o mirovinskom osiguranju u jednini, no zapravo se radi o dva mirovinska osiguranja. Imamo prvi i drugi stup.

Oba stupa su jedna vrsta računa u koji se uplaćuje novac iz plaća radnika. Iz tog računa se i isplaćuju mirovine već postojećim umirovljenicima.

Još mali dio radne populacije, visoke dobi, uplaćuje samo u prvi stup iz kojega će danas-sutra ostvarivati mirovinska prava.

Izvor: mirovinsko.hr; Tema: Mirovinsko osiguranje

Dio od 15% plaće radnika odlazi u prvi stup mirovine iz svoje bruto plaće.

U usporedbi s neto plaćom to je naravno znatno više.

A treba uzeti u obzir i ove progresivne mjere koje tu razliku još više pojačavaju kako je radnikova plaća veća.

Ovaj stup još se naziva i stup međugeneracijske solidarnosti.

U drugi stup uplaćuju danas mlađi radnici kako bi jednog dana iz njega ostvarivali svoja mirovinska prava. Iznos uplata u njega je 5%.

Oko 7.000 građana Hrvatske odlučilo se za isplatu mirovina iz II. mirovinskog stupa.

Unatoč tome I. mirovinski stup je i dalje najveći dio mirovinskog sustava i kao takav je temelj socijalne sigurnosti umirovljenika.

Uz ova dva navedena mirovinska stupa, postoji i treći stup.

Treći stup je dobrovoljni stup. Radi se o dobrovoljnoj štednji koju pomaže država. Radi se o privatnoj štednji o kojoj ne znamo baš puno.

To je najmanji stup, ali može doprinijeti većoj mirovini u budućnosti. No, ono što najviše utječe na visinu mirovine jest duljina mirovinskog staža.

Vrlo je važno da građani steknu osjećaj koliko su zapravo ostvarili s uplatom, tj. koliko su ostvarili mirovinska prava.

Izvor: Unsplash.com; Tema: Mirovine, umirovljenici

Konkretniji podatak bi bio kada bi radnici znali koliko bi im mirovina iznosila ako rade dvadeset, trideset ili četrdeset godina.

Važno je poraditi na mirovinskoj pismenosti.

Osim transparentnosti mirovina, važno je da poslodavci (posebno u privatnom sektoru), porade na transparentnosti plaća.

Zdravstveno osiguranje

Dio bruto plaće odlazi na plaćanje svog vlastitog zdravstvenog osiguranja. Za njega odvajamo 15% plaće.

Osim zdravstvenog osiguranja plaćamo još doprinos za zapošljavanje (1,7%) i doprinos za ozljede na radu (0,5%).

Obvezno zdravstveno osiguranje regulirano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Svim osiguranim osobama osiguravaju se prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Načela za osiguravanje su uzajamnost, solidarnost i jednakost.

Iz tog obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se i prava za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Opseg prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osigurava se svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima.

Izvor: hzzo.hr; Tema: Zdravstveno osiguranje

Porez na dohodak i visina prireza

Porez na dohodak i visina prireza isto utječu na iznos plaće koju ćete vidjeti na svom tekućem računu, odnosno na neto iznos plaće.

Ovo je prva godina bez prireza. Ukinuti su kao rezultat prošlogodišnjih reformi.

Grad Zagreb je jedini grad koji je mogao imati stopu prireza od 18%, a maksimalan iznos ostalim gradovima je bio 15%.

Razlog tome je što su u Zagrebu i plaće veće od ostatka Hrvatske.

Prirez se obračunavao kao praktički dvostruki porez, porez na porez.

Primjerice, ako je netko morao platiti 100 eura poreza na dohodak, još bi se na to odredio prirez po stopi koju je odredio određeni grad ili općina,

To je u slučaju Zagreba iznosilo dodatnih 18 eura poreza, tj. dodatnih 18 eura manja plaća.

No, ukidanje prireza nije nikome ugrozilo financiranje.  Postoje i drugi načini financiranja, poput EU fondova.

Plaća se mora isplatiti radniku

Plaća se isplaćuje u novcu, nakon obavljenog posla.

Izvor: Unsplash; Tema: Plaća, novčići u staklenci

Datum isplate plaće ugovara se ugovorom o radu, a po zakonu to mora biti najkasnije 15. u mjesecu za rad obavljen u prethodnom mjesecu.

Najkasnije 15 dana od isplate vaše plaće, poslodavac mora zaposleniku dati obračun plaće na uvid. Radnik mora jasno vidjeti kako je plaća obračunata.

Svi detalji moraju biti vidljivi. Pa tako i broj odrađenih sati, broj sati za koje se isplaćuje naknada plaća. To su, recimo, bolovanja, praznici i godišnji odmori.

Jasno se moraju vidjeti i dodaci na plaću, ako postoje, primjerice poput dodataka za prekovremeni rad.

Isplata plaće ili dijela plaće ‘na ruke‘ je protuzakonita.

Važno je da poslodavac obračunava plaću na zakonit način. Ako to ne radi, nego ako, primjerice dio plaće daje “na ruke”, on vara državu.

Uz to, izravno oštećuje radnika koji će radi toga imati i nižu mirovinu.

Poslodavac mora i obračunati i uplatiti doprinose u isto vrijeme kada radniku isplaćuje plaću. Što se iznosa plaće tiče, ona ima svoj minimum.

Taj iznos minimalne plaće Vlada RH određuje svake godine. No, niti jedan radnik, neovisno gdje radi i kod kojeg poslodavca, ne smije dobiti nižu plaću od one minimalne.

To se odnosi na rad za puno radno vrijeme.