Rad odnosi veliki dio dana prosječnom Europljaninu. Hrvatu i ne toliko.

Prema najnovijim podacima Eurostata, osobe starije od 15 godina u Europskoj uniji u prosjeku će tijekom života provesti 37,5 godina na tržištu rada.

Riječ je o kontinuiranom rastu koji traje već gotovo desetljeće. Hrvatska se i dalje nalazi znatno ispod tog europskog prosjeka.

Koliko Europljani danas rade

Statističari ističu da se očekivano trajanje radnog vijeka u Europskoj uniji od 2016. godine povećalo za dvije do tri godine.

Naraslo je s 35,2 na aktualnih 37,5 godina. Jedini pad u tom razdoblju zabilježen je 2020. godine, kada je zbog pandemije trajanje radnog vijeka palo na 35,6 godina.

No, oporavak koji je uslijedio bio je brz i snažan.

Za usporedbu, u 2024. godini očekivalo se da će prosječan radni vijek trajati 37,2 godine. Brojka pokazuje da je rast nastavljen i u posljednjih godinu dana.

Tražite posao? Zaposlite se kao NET Software Engineer. Pročitajte članak!

Razlike među državama članicama pritom ostaju velike.

U čak sedam zemalja EU-a prosječno očekivano trajanje radnog vijeka danas iznosi 40 ili više godina.

Apsolutni rekorder je Nizozemska sa 44 godine rada.

Tržište rada, Pexels

Slijede Švedska (43,4), Danska (42,6), Estonija (41,5), Irska (40,7), Njemačka (40,2) i Finska (40,1).

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Rumunjska (32,7 godina), Italija (33) i Bugarska (34,6).

U tim zemljama ljudi u prosjeku provedu i deset godina manje u svijetu rada nego njihovi vršnjaci u Nizozemskoj.

Hrvatska se nalazi bliže donjem dijelu te ljestvice, s očekivanim radnim vijekom od 35,1 godinu.

Radi se o čitavih 2,4 godine ispod prosjeka EU-a.

Za usporedbu, susjedna Slovenija bilježi 37,2 godine, gotovo točno na razini europskog prosjeka.

Rad muškaraca i žena

Podaci pokazuju i jasnu razliku prema spolu. Muškarci u EU u prosjeku rade 39,5 godina, s apsolutnim maksimumom ponovno u Nizozemskoj (45,9 godina).

Na drugom su mjestu Švedska i Danska s identičnih 44,5 godina.

Najkraći radni vijek za muškarce bilježi Bugarska sa svega 35,9 godina, a odmah iza nje slijede Rumunjska i Hrvatska, s 36,3 godine.

Kod žena je prosjek u EU nešto niži, 35,4 godine.

Najduže žene rade u Švedskoj (42,3 godine), Nizozemskoj (41,9) i Estoniji (41,8).

Radni odnos, radni vijek, Pexels

Najkraći radni vijek za žene zabilježen je u Italiji (28,4 godine), Rumunjskoj (29,1) i Grčkoj (31,8).

Statističari pritom naglašavaju da se jaz između spolova posljednjih godina smanjuje, prvenstveno zahvaljujući rastućem sudjelovanju žena na tržištu rada diljem Europske unije.

Kolika je plaća muškarcima, a kolika ženama? Postoji li ravnopravnost? Saznajte iz članka na poveznici!

Zašto je Hrvatska ispod prosjeka

Kratko trajanje radnog vijeka u Hrvatskoj usko je povezano s još jednim pokazateljem u kojem zemlja zaostaje za većinom Europe.

Pokazatelj je stopa participacije radne snage, odnosno udio ljudi koji rade ili aktivno traže posao u ukupnom radno sposobnom stanovništvu.

Dok Nizozemska bilježi stopu participacije od 68,7%, Švedska 67,3%, a Njemačka 61,8%, u Hrvatskoj taj postotak iznosi tek 53,9%.

Lošije stoje jedino Grčka (52,7%), Rumunjska (52%) i Italija (49,8%).

• Prvi faktor je potražnja poslodavaca za radnom snagom.

Ako poslodavci trebaju radnike, izravno povećavaju stopu participacije i produljuje prosječno trajanje rada.

• Drugi je institucionalni kontekst, prije svega službena dob umirovljenja i uvjeti mirovinskog sustava.

Kupovina namirnica, umirovljenica, mirovina, Shutterstock

Prosječna dob umirovljenja u EU danas iznosi 64,7 godina za muškarce i 63,8 godina za žene, a OECD procjenjuje da će se do 2060. godine ta granica u prosjeku EU-a približiti čak 67 godina.

Zapošljavanje umirovljenika vrlo je popularno otkad zakon dozvoljava rad. Pročitajte članak!

Uz to, hrvatsko tržište rada nosi i vlastite, dobro poznate izazove.

Značajan dio pada nezaposlenosti u posljednjem desetljeću posljedica je velikog vala iseljavanja radno aktivnog stanovništva, ne samo otvaranja novih radnih mjesta.

Istovremeno, Hrvatska bilježi kroničan nedostatak radnika baš u sektorima koji bi trebali pokretati produljenje radnog vijeka.

Sektori koji  vape za zaposlenicima su građevina, metalna i strojarska industrija, te IT sektor.

EURES jasno pokazuje da se navedena zanimanja redovito nalaze na vrhu liste deficitarnih zanimanja.

Turizam dobro ilustrira taj paradoks. Jasno vidimo da ovogodišnja sezona donosi potrebu za dodatnih pet tisuća sezonskih radnika u odnosu na prošlu godinu.

Unatoč tome što velik broj tih mjesta već danas popunjavaju strani radnici.

Drugim riječima, Hrvatska istovremeno ima manjak radne snage u ključnim sektorima i nizak udio stanovništva koje aktivno sudjeluje u svijetu rada.

Participacija radne snage, Pexels

Naizgled proturječna kombinacija koja zapravo dobro opisuje strukturne probleme domaćeg tržišta rada.

Obrazovanje nije usklađeno s potrebama poslodavaca. Zatim, neka zanimanja jednostavno nisu atraktivna i zanimljiva.

Ne smijemo niti zaboraviti kontinuirani odljev radno sposobnog stanovništva u inozemstvo.

I upozorenje i prilika za rad

Produljenje radnog vijeka na razini EU-a nije loša vijest sama po sebi.

U velikoj mjeri odražava bolje zdravlje starijih dobnih skupina, veću fleksibilnost tržišta rada i rastuće sudjelovanje žena, koje su nekad rano napuštale tržište rada zbog obiteljskih obveza.

Žene idu u mirovinu kasnije. Pročitajte članak i saznajte više!

Dulji radni vijek znači i dulje razdoblje u kojem se grade mirovinski doprinosi, profesionalne vještine i karijerna stabilnost.

Za Hrvatsku, ispodprosječan radni vijek istovremeno je upozorenje i prilika.

Upozorenje, jer kraći radni vijek u kombinaciji s niskom stopom participacije dugoročno opterećuje mirovinski sustav i usporava gospodarski rast.

Prilika, jer svaki dodatni postotni bod stope participacije.

Dokumentacija, papiri, papirologija, radna dozvola, Pexels

Bilo kroz povratak iseljenih radnika, aktivaciju neaktivnog stanovništva ili bolje usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta. Sve zajedno izravno jača domaće gospodarstvo.

Radna dozvola za strance je tražen i popularan dokument ovih dana. Pročitajte članak!

Dob umirovljenja raste diljem Europe

Produljenje radnog vijeka usko je povezano i s trendom postupnog pomicanja dobi umirovljenja diljem Europske unije.

Danska je krajem 2025. godine postala prva zemlja EU-a koja je najavila dob umirovljenja od 70 godina.

Odluka je izazvala snažno negodovanje sindikata, no jasno pokazuje smjer kojim se kreću mirovinski sustavi razvijenijih europskih gospodarstava.

Zemlje poput Luksemburga, Irske i Belgije istovremeno se ističu i po najboljoj ravnoteži poslovnog i privatnog života.

Dulji rad ne mora nužno značiti lošiju kvalitetu života, ako je popraćen odgovarajućim radnim uvjetima.

Za Hrvatsku, čija službena dob umirovljenja i mirovinski sustav zaostaju za ovim trendovima, podaci su signal da će pitanje radnog vijeka postati sve važnija tema javne politike.

Ako europski trend nastavi rasti prema dobi umirovljenja bliskoj 67 godina do 2060., morat će pronaći način da potakne dulje ostajanje ljudi na tržištu rada.

Ne možemo samo gledati strane radnike i na njih računati za popunjavanje praznina.

Tina, Span

Otišli smo u Span i napravili zanimljiv intervju. Pročitajte!

Zaostajanje

Niska stopa participacije nije ravnomjerno raspoređena kroz sve dobne skupine.

Mladi ljudi u dvadesetima često odgađaju ulazak na tržište rada zbog produženog obrazovanja ili odlaska u inozemstvo odmah nakon studija.

No, osobe u pedesetima i šezdesetima u Hrvatskoj tradicionalno ranije napuštaju aktivan rad u odnosu na svoje vršnjake u sjevernoj Europi.

Djelomično zbog fleksibilnijih uvjeta za prijevremeno umirovljenje u prošlosti, a djelomično zbog manjka prilika za prekvalifikaciju i ponovni ulazak u radni odnos nakon pedesete godine života.

Kako vam ide traženje posla nakon pedesete? Pročitajte članak!

Pronađite svoje mjesto

Razmišljate o promjeni karijere? Svejedno je koji vas razlog pokreće. Možda se vraćate na posao nakon duže pauze.

Svakako proučite trendove da biste donijeli informiranje odluke o vlastitoj karijeri.

Kliknite na natječaj za posao! Prijavite se već danas!