Građevinski sektor desetljećima je bio jedan od najvažnijih pokretača zapošljavanja i migracija radne snage u Europi. Ne dolaze raditi samo Hrvati, već i radnici iz zemalja regije.

Njemačka i Austrija dugo su predstavljale glavno tržište rada u kojem su građevinski radnici mogli ostvariti znatno veće plaće i stabilnije uvjete rada nego kod kuće.

No posljednjih nekoliko godina situacija se počinje mijenjati. Njemačka i dalje ostaje jedno od najvećih europskih gradilišta.

No, rast plaća i potražnje za radnicima u Hrvatskoj mijenja migracijske tokove. Tako da otvaramo pitanje je li Njemačka i dalje glavni centar građevine za radnike iz Hrvatske?

U novim analizama stručnjaci upozoravaju da se tržište rada u građevinskom sektoru u Europi postupno mijenja.

Plaće u Hrvatskoj rastu, potražnja za radnicima ostaje visoka, a istovremeno se u Njemačkoj i Austriji sektor suočava s usporavanjem investicija i rastom troškova.

Dolazi do nove ravnoteže na tržištu rada i mijenja sliku građevinskog sektora kakvu smo poznavali posljednjih dvadesetak godina.

Majstor, radnik, gradnja kuće, građevinski sektor; Izvor: Pexels

Građevinski sektor danas

Njemačka i dalje ima jedan od najvećih građevinskih sektora u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata, Njemačka je najveće tržište građevine u EU prema dodanoj vrijednosti.

Pridonosi sa 16,8 % ukupne vrijednosti sektora u Uniji.

Ta brojka govori da gotovo svaka šesta europska investicija u gradnju dolazi upravo iz Njemačke.

Da odgovorimo onda na pitanje iz naslova, Njemačka je i dalje vrlo važno tržište za građevinske tvrtke, proizvođače materijala i radnu snagu.

U cijeloj Europskoj uniji sektor izgradnje zgrada zapošljava oko 3,5 milijuna ljudi, a građevina je tradicionalno jedan od najvećih poslodavaca u industriji.

Njemačka trenutno ima i velik strukturni problem. Nemaju dovoljno stanova. Procjene govore da zemlji nedostaje čak 1,4 milijuna stambenih jedinica.

Do 2030. trebalo bi sagraditi oko 400.000 novih stanova godišnje kako bi se zadovoljila potražnja.

Gradnja zgrade, dizalica; Izvor: Pexels

Plaće i uvjeti rada

Jedan od glavnih razloga zašto su hrvatski radnici desetljećima odlazili u Njemačku i Austriju bila je razlika u plaćama.

Prosječna neto plaća u Njemačkoj danas iznosi oko 3.050 eura, dok je u Austriji oko 2.711 eura, što je i dalje znatno više od hrvatskog prosjeka.

Saznajte koliko trenutno iznosi prosječna plaća u Hrvatskoj. Kliknite na poveznicu!

Za građevinske radnike ta razlika bila je još izraženija. Osim veće plaće, radnici su dobivali i dodatne benefite poput:

• organiziranog smještaja
• plaćenog prijevoza
• sigurnijih radnih uvjeta
• stabilnih dugoročnih ugovora

Da bi se ljudi koji su otišli iz Hrvatske vratili, ključna je i država koja radnicima treba biti motivator za povratak.

Strani radnici, benefiti, plaća, kolege; Izvor: Pexels

Povratak radnika u Hrvatsku

Posljednjih nekoliko godina sve se češće govori i o povratku dijela građevinskih radnika iz inozemstva u Hrvatsku.

Iako Njemačka i Austrija i dalje nude veće plaće, razlika u primanjima više nije toliko velika kao prije deset ili petnaest godina.

Istovremeno su troškovi života u zapadnoeuropskim državama znatno porasli, posebno cijene stanovanja, hrane i prijevoza.

Kada se uzmu u obzir svi troškovi, mnogi radnici procjenjuju da im stvarna zarada više nije toliko veća nego što je bila ranije.

U Hrvatskoj su u međuvremenu porasle plaće u građevini, a sektor se suočava s kroničnim nedostatkom radne snage.

Građevinske tvrtke zbog toga sve češće nude bolje uvjete rada, veće plaće i stabilnije ugovore kako bi zadržale ili privukle radnike.

Veliki infrastrukturni projekti, obnova nakon potresa i investicije u turističku infrastrukturu stvorili su kontinuiranu potražnju za građevinskim radnicima.

Time povećava njihovu pregovaračku moć na tržištu rada.

Pregovaranje

Pregovori o plaći počinju prije prvog razgovora za posao. Zanima vas kako? Saznajte iz članka!

Za mnoge radnike povratak u Hrvatsku ima i dodatne prednosti koje nisu samo financijske. Blizina obitelji, poznato okruženje i stabilniji privatni život su važan faktor pri donošenju odluke o povratku.

Dio radnika koji su godinama radili u Njemačkoj ili Austriji danas sve češće razmatra povratak. Posebno ako domaće tvrtke mogu ponuditi konkurentne uvjete rada.

Taj trend još uvijek nije masovan, ali pokazuje da se tržište rada u građevinskom sektoru postupno mijenja i da Hrvatska ponovno postaje zanimljivo tržište za domaće stručnjake.

Tražite posao? Pronađite natječaj za posao u građevinskom sektoru koji odgovara vašim potrebama!

Hrvatska građevina nakon krize

Da bismo razumjeli današnje stanje u građevinskom sektoru, potrebno je vratiti se desetak ili petnaest godina unatrag.

Nakon globalne financijske krize 2008. godine građevinarstvo u Hrvatskoj doživjelo je jedan od najvećih padova u svojoj modernoj povijesti.

Dizalice, kriza gradnje, tržite rada; Izvor: Pexels

Građevina je prije krize bila jedan od ključnih sektora gospodarstva, s velikim brojem infrastrukturnih projekata, intenzivnom stanogradnjom i snažnim investicijama u turizam i komercijalne nekretnine.

No, slom tržišta nekretnina i financijska nestabilnost doveli su do naglog zaustavljanja investicija.

Investiranje je temelj financijske sigurnosti. Saznajte više iz članka!

Mnogi planirani projekti su otkazani ili odgođeni, a financiranje novih projekata postalo je znatno teže.

Banke su postrožile uvjete kreditiranja, investitori su postali oprezniji, a tržište nekretnina izgubilo je dio potražnje.

Posljedice su bile vidljive u cijelom sektoru. Broj građevinskih projekata naglo je pao, a brojne tvrtke suočile su se s ozbiljnim financijskim problemima.

U razdoblju nakon krize mnoge velike građevinske kompanije završile su u stečaju ili su značajno smanjile opseg poslovanja.

Naravno da je takva situacija izravno utjecala i na zaposlenost.

Tisuće radnika izgubile su posao, a oni koji su ostali zaposleni često su se suočavali s nestabilnim radnim uvjetima, smanjenim plaćama ili povremenim prekidima rada.

Rad na krovu, popravak; Izvor: Pexels

Plaće u sektoru bile su relativno niske u usporedbi s europskim standardima, a sigurnost zaposlenja bila je vrlo ograničena.

Traženje posla

U takvim okolnostima mnogi građevinski radnici počeli su tražiti prilike izvan Hrvatske.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju dodatno je olakšao mobilnost radne snage i otvorio vrata tržištima rada zapadne Europe.

Njemačka i Austrija postale su posebno privlačne destinacije jer su u to vrijeme imale snažan građevinski sektor i stalnu potražnju za kvalificiranim radnicima.

Za mnoge građevinske radnike odlazak u inozemstvo bio je racionalna odluka, ali i gotovo jedina opcija za sigurnu egzistenciju.

Radi se o periodu koji je snažno oblikovao migracijske tokove radne snage i stvorio obrazac odlaska građevinskih radnika koji je trajao godinama.

Žene u građevinarstvu

Danas, kada se sektor u Hrvatskoj ponovno oporavlja i raste, taj povijesni kontekst pomaže objasniti zašto je odlazak radnika bio tako masovan i zašto je povratak radne snage spor proces.

Žene u građevinarstvu ruše ustaljene predrasude. Pročitajte članak!

Građevina pokreće gospodarstvo

Građevinski sektor ima važnu ulogu u gospodarstvu svake zemlje jer generira veliku potražnju za drugim industrijama.

Gradnja potiče proizvodnju građevinskog materijala, logistiku, transport, projektiranje i brojne druge djelatnosti.

U Europskoj uniji sektor gradnje zgrada generira gotovo 178 milijardi eura dodane vrijednosti godišnje, što pokazuje njegovu važnost za gospodarski rast.

Tražite li posao u građevini, pregledajte naše oglase! Kliknite već danas!