Nezaposlenost više nije samo broj u statistici.

Radi se o stvarnosti tisuća ljudi koji u 8:00 ujutro otvaraju laptop. Zatim, pretražuju oglase i pokušavaju uskladiti iskustvo, očekivanja i stvarne prilike.

Na papiru, Hrvatska danas ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u posljednjih 15 godina. No, ako malo zagrebemo ispod površine, priča postaje daleko složenija.

Brojevi ne lažu niti ne govore sve

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa registrirane nezaposlenosti u kolovozu 2025. iznosila je 6,8%. Radi se o najnižem postotku još od 2008. godine.

Te podatke podupire uglavnom zaposlenost u sezoni. Turizam igra veliku ulogu. Zatim, rad u informacijskim tehnologijama uvelike utječe na situaciju.

Rad u hotelu, sezonski posao

No, iza tih brojki se krije nešto drugo. Radi se o strukturalnoj nezaposlenosti.

Na tisuće ljudi i dalje ostaje izvan tržišta rada jer njihove kvalifikacije ne odgovaraju potrebama tržišta.

U isto vrijeme, poslodavci prijavljuju da ne mogu pronaći radnike. Puno je nezaposlenih, ali i puno otvorenih radnih mjesta.

Ta kontradikcija postaje temeljni problem hrvatskog gospodarstva.

Jedno od rješenja problema nezaposlenosti bi mogla biti prekvalifikacija. Pročitajte više o temi!

Broj nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje pao je na 72.000, što u Hrvatskoj nije zabilježeno od 1975. godine.

Kada tržište ne prepoznaje ljude

Najveći problem više nije manjak poslova, nego manjak usklađenosti. S jedne strane, imamo ljude koji su završili škole za zanimanja koja više gotovo ne postoje.

Neka zanimanja su potpuno izumrla. Pročitajte našu temu “izumrla zanimanja“.

Izumrla zanimanja

S druge strane, poslodavci traže profile koji nisu ni postojali prije pet godina:

• data analitičare,
• specijaliste za digitalni marketing,
• CNC operatere,
• tehničare robotike,
• AI inženjere.

Rezultat?

Mladi s diplomom filozofije rade u call centrima.

Stručnjaci s 20 godina iskustva u administraciji ostaju bez posla zbog automatizacije.

I tako tržište gubi. Naime, obrazovni sustav i realni svijet i dalje žive u dvije odvojene stvarnosti.

Generacije u raskoraku

Z generacija želi fleksibilnost, hibridni rad i smisao posla.

Pročitajte članak i saznajte kako Z generacija može promijeniti tržište rada. 

Z generacija

Starije generacije traže sigurnost i stabilnost.

Svim stručnjacima za ljudske potencijale predlažemo radionicu Excel za HR-ovce! Prijavite se već danas! 

Srednja skupina (milenijalci) često razmišljaju između te dvije generacije. Dovoljno su iskusni da nose odgovornost, ali previše umorni da prepoznaju ograničenja sustava.

U Hrvatskoj je više od 60 % nezaposlenih osoba starijih od 45 godina.

No, postoji i problem zadržavanja mladih radnika. Njima nije važno samo imati posao, nego žele pravu priliku, za rast i razvoj.

Nezaposlenost se zato više ne mjeri samo onima koji nemaju posao, nego i onima koji više ne vide smisao traženja.

Pravo na novčanu naknadu

Da bi netko imao pravo na novčanu naknadu nakon prestanka radnog odnosa (ili prestanka samostalne djelatnosti), moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

• U posljednja 24 mjeseca prije prestanka posla radnik mora imati radno iskustvo od minimalno 9 mjeseci. Za osobe mlađe od 30 godina, uvjet je smanjen. Dovoljno je 6 mjeseci rada u zadnja 24 mjeseca.

Euro, plaća, nezaposlenost; Izvor: Pexels

• Prestanka radnog odnosa ne smije biti krivnjom ili voljom radnika (npr. samovoljni otkaz, izvanredni otkaz zbog teške povrede)žZahtjev za novčanu naknadu mora se podnijeti u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa (ili prestanka druge okolnosti, poput bolovanja ili rodiljnog dopusta).
• Osoba mora biti prijavljena u evidenciju nezaposlenih pri HZZ-u, jer pravo se ostvaruje kroz tu evidenciju.

Imate uvjete za očinski dopust? Obavezno iskoristite to pravo. Saznajte više o ovom dopustu. 

Visina novčane naknade

Visina naknade određuje se prema prosjeku bruto plaća koje ste primali u tromjesečnom razdoblju neposredno prije prestanka radnog odnosa.

Taj iznos se potom primjenjuje prema postotku, koji varira ovisno koliko dugo koristite naknadu:

• Prvih 90 dana: 60 % osnovice
• Od 91. do 180. dana: 35 % osnovice
• Nakon 180 dana: 30 % osnovice

Nezaposlenost, prazan novčanik; Izvor: Pexels

Ipak, postoje zakonski maksimumi. Naknada ne može biti viša od određenih limita:

• U prvih 90 dana: najviše 915,60 eura mjesečno
• U razdoblju 91-180 dana: najviše 523,20 eura
• Nakon 180 dana: najviše 457,80 eura

S druge strane, najniža naknada ne može biti manja od 50 % minimalne plaće umanjene za doprinose, ako ste radili u punom radnom vremenu. Radi se o minimalno 400,38 eura neto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je u ožujku ove godine iznosila 5,1% (3).

Usporedbe radi, Eurostat je objavio podatke o nezaposlenosti unutar euro područja (4). Stopa nezaposlenosti u Danskoj je iznosila 7,1%, Finskoj 9,4%, a u Švedskoj 8,1%.

 Podnošenje zahtjeva i procedure

Zahtjev za novčanu naknadu podnosi se osobno u uredu HZZ-a, preporučenom poštom ili online, ako ste već prijavljeni u evidenciju nezaposlenih.

Očaj, otkaz, žena se drži za glavu; Izvor: Pexels

Potrebno je priložiti dokumentaciju: dokaz o prestanku radnog odnosa (npr. otkaz, raskid ugovora), dokaz o radnom iskustvu, dokumente o plaći i doprinose.

Ako prođete rok od 30 dana za podnošenje zahtjeva, moguće je naknadno zatražiti pravo unutar 8 dana od prestanka razloga propuštanja, ali najkasnije 60 dana od isteka roka.

Kada ne možete dobiti naknadu

Pravo na novčanu naknadu prestaje ako:

• Zaposlite se ili počnete obavljati samostalnu djelatnos
• Istekne razdoblje u kojem ste mogli primati naknadu
• Vaš radni odnos je prestao krivnjom, voljom ili ugovorom bez opravdanog razloga
• Ako obavljate nelegalan rad ili poslove bez ugovora

Tražite novi posao? Pregledajte objavljene natječaje za posao! 

Trajanje prava na novčanu naknadu

Novi posao, bauštela, gradnja; Izvor: Pexels

Duljina trajanja prava na novčanu naknadu ovisi o ukupnom radnom stažu koji ste ostvarili prije prijave na Zavod.

Osobe s kraćim radnim stažem imaju pravo na kraće razdoblje primanja naknade, dok se duljina postupno povećava s godinama iskustva.

Tako nezaposlena osoba koja je radila od 9 mjeseci do 2 godine može primati naknadu 90 dana.

Ako imate više od 2 godine staža, naknada traje 120 dana, dok se za 3 godine rada produžuje na 150 dana.

Radnici s 4 godine iskustva imaju pravo na 180 dana, oni s 5 godina na 210 dana, a s 6 godina na 240 dana.

Kako raste radni staž, produžuje se i razdoblje primanja naknade. Za 7 godina rada ono traje 270 dana, za 8 godina 300 dana, za 9 godina 330 dana.

Također, zaposlenici s 10 godina iskustva imaju pravo na čak 360 dana naknade.

Agentica za nekretnine, kuća, mobitel; Izvor: Pexels

Kod dužeg radnog vijeka, razdoblje se dodatno povećava: osobe s 15 godina rada ostvaruju pravo na 390 dana, s 20 godina na 420 dana, a s 25 godina staža mogu primati naknadu najdulje 450 dana.

Postoji i posebna odredba. Ako ste radili najmanje 32 godine, a do mirovine vam je ostalo pet godina ili manje, pravo na novčanu naknadu traje sve dok se ne zaposlite.

Drugi uvjet je dok ne nastupi neki od razloga za prestanak prava.

Ova progresivna skala omogućuje da se dulji radni vijek i doprinos tržištu rada vrednuju većom sigurnošću tijekom razdoblja nezaposlenosti.

Ponedjeljak je pravi dan za novi početak! Pročitajte više u našem članku!

Borimo se protiv nezaposlenosti

Najbolji način da pobijedite nezaposlenost je skok na naše oglase za posao! Potražite svoje idealno mjesto za rad! Kliknite već danas!