Trebate li trenutno podizanje raspoloženja ili pak relaksaciju, glazba može pomoći u svega par sekundi.

Glazba ima veliku moć nad ljudskim raspoloženjem i emocijama, pa tako na produktivnost i koncentraciju na radnom mjestu. Kreiranje glazbene playliste ne samo da povećava produktivnost, nego i motivaciju za rad.

Donosimo najčešće vrste glazbe koje mogu povećati produktivnost.

Klasična glazba

Mozart efekt pretpostavlja da su osobe pametnije nakon što slušaju njegovu glazbu. Naravno, ova premisa se zapravo odnosi na činjenicu da osobe nisu pametnije, nego samo produktivnije dok slušaju Mozartove simfonije.

Istraživanje je pokazalo da Mozartova glazba zapravo samo povećava produktivnost i fokus osobe na 15 minuta.

Iako, nažalost ne možete iskoristiti Mozartovu glazbu da ‘postanete pametniji’, takvu klasičnu glazbu možete slušati kada želite povećati produktivnost na kraće vrijeme.

No, Mozart nije jedini glazbenik kojeg možete slušati za koncentraciju – sva klasična glazba ima taj efekt.

Bijeli i ružičasti zvukovi

Bijeli i ružičasti zvukovi iliti white i pink noises su popularan izbor za osobe koje se žele fokusirati, ali ne previše dekoncentrirati glazbom.

Postoji razlog zašto većina osoba voli spavati dok pada kiša – jer je to klasičan ‘white noise’ koji opušta mozak.

Bijeli zvuk je primjerice zvuk vjetra, jake kiše, slapova…

Ružičasti zvuk je zvuk lišća, valova, lagane kiše…

Bijeli zvuk ima jednaku distribuciju frekvencija u zvuku – to znači da čini konzistentni zvuk poput primjerice šuma ventilatora.

Ružičasti zvuk ima niže frekvencije te tako čini ‘dublji’ zvuk. Primjerice ružičasti zvuk je šum vjetra ili zvuk valova.

Osim za relaksaciju, bijeli i ružičasti zvukovi se koriste za blokiranje dekoncentrirajućih vanjskih zvukova.

Ambijentalna glazba

Najčešće korištena glazba za učenje je upravo ambijentalna glazba. Vrlo je popularna takozvana downtempo glazba to jest elektronička glazba koja ima sporiji ritam.

Posebice za učenje su često korištene lofi beats playliste koji su oblik downtempo glazbe koja kombinira elemente hip hop-a i chill-out glazbe.

Također playliste sa zvukovima kafića i knjižnica su vrlo traženi ambijentalni zvuk za povećanje koncentracije i kreativnosti.

Zašto glazba povećava produktivnost?

Kada osoba sluša glazbu (pogotovo onu koju voli), njezin mozak stvara hormon dopamin. Naime, dopamin je zaslužan za povećanje energije i koncentracije osobe stimulirajući prefrontalni korteks to jest dio mozga odgovoran za planiranje, organiziranje i pozornost.

Istraživanja su dokazala da 71% zaposlenika tvrdi da su produktivniji kada se u uredu pušta pozadinska glazba.

Na Youtube-u postoje mnogobrojne playliste počevši od klasične glazbe i smirujućih ‘bijelih’ zvukova do upbeat i energične glazbe koje podižu raspoloženje.

Glazba definitivno je broj 1 ‘booster’ za produktivnost, a na vama je da odaberete što vam najviše odgovara.

Zaprati Zaposlise.hr blog koji ti pruža obilje korisnih savjeta za unaprijeđenje karijere.