Val vrućine nas je zapljusnuo, temperature ovih tjedana ponovno guraju granice podnošljivog.

Radi toga je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavilo je izmjene koje bi trebale pomoći radnicima.

Navedeno je na koji način poslodavci u Hrvatskoj moraju pristupati radu po vrućini, ali i po hladnoći.

Dodatna zaštita radnika

Državni tajnik Ivan Vidiš i načelnica Sektora za zaštitu na radu Marina Borić predstavili su izmjene i dopune dvaju pravilnika.

Radi se o Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada i Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim gradilištima.

Cilj izmjena je dodatno urediti zaštitu radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Ponajprije visokih i niskih temperatura, s naglaskom na radnike koji posao obavljaju na otvorenom prostoru i na gradilištima.

Žene u građevinarstvu ruše svima dobro poznate predrasude. Pročitajte članak!

Žene u građevinarstvu

Iz ministarstva poručuju da je riječ o prvom koraku prema sustavnijem uređenju ovog područja.

Izmjene propisuju minimalne preventivne mjere koje poslodavci moraju osigurati radnicima, dok će cjelovitiji pravni okvir doći kroz izmjene Zakona o zaštiti na radu, najavljene za 2027. godinu.

Tema je ranije otvorena i na Gospodarsko-socijalnom vijeću, gdje se raspravljalo upravo o organizaciji rada tijekom razdoblja povećanih toplinskih opterećenja.

Konkretno, poslodavci će biti dužni temeljiti organizaciju rada na procjeni rizika. Morat će uključiti specijalista medicine rada.

Također, primjenjivati tehničke i organizacijske mjere koje smanjuju toplinsko opterećenje radnika.

Obveza praćenja smjernica nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada, koja je i do sada postojala, ovim izmjenama dodatno se naglašava.

„Rad u uvjetima visokih i niskih temperatura zahtijeva jasniji i sustavniji pristup”, poručio je Vidiš, dodajući da cjeloviti sustav zaštite dolazi kroz buduće izmjene zakona.

Borić je pak istaknula da izmjene jačaju odgovornost poslodavaca i važnost pravodobne procjene rizika prije nego što toplinsko ili hladno opterećenje uopće postane problem.

Vrućine, teški uvjeti rada, Unsplash

Trenutni propisi nisu bili dovoljni

Ono što izmjene zapravo rješavaju postaje jasnije kad se pogleda postojeće stanje.

Važeći Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 105/2020) već propisuje da poslodavac mora postupati prema uputama nadležnog zavoda za javno zdravstvo.

Posebno u odnosu na rad pri niskim i visokim temperaturama na otvorenom. Val vrućine poslao je jasnu poruku da su izmjene neophodne.

Problem je što propis ne određuje točan broj stupnjeva iznad ili ispod kojeg rad treba prilagoditi ili obustaviti.

Govori o “primjerenim uvjetima ovisno o vrsti posla”.

Ukratko, dosad je bilo dosta prostora za tumačenje, a samim tim i za nejednaku primjenu od poslodavca do poslodavca.

Svjetska zdravstvena organizacija kao najprikladniji raspon za rad navodi temperaturu između 16 i 24°C.

Iznad 30°C rizik od nesreća na radu prema istim podacima raste za 5 do 7%, a iznad 38°C taj rizik skače na 10 do 15%.

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu već duže preporučuje mjere koje sada dobivaju jasniju zakonsku podlogu.

Voda, hidracija, Unsplash

Važno je izbjegavanje najtežih fizičkih poslova između 11 i 16 sati, kraće stanke od 10 do 20 minuta nakon svakog sata fizičkog rada te unos rashlađene tekućine svakih 15 do 20 minuta.

Pritisak za jasnijim pravilima dolazi i izvana.

Sindikati godinama upozoravaju da bez jasno propisane maksimalne radne temperature radnici u najizloženijim zanimanjima plaćaju najveću cijenu sve češćih toplinskih valova.

Najviše udara na radnike u graditeljstvu i ugostiteljstvu.

Hrvatska se ovim izmjenama pridružuje zemljama koje pokušavaju tu prazninu zatvoriti normativnim putem.

Premda, kako i samo ministarstvo priznaje, ovo je tek prvi korak, a ne konačno rješenje.

Zaštita radnika po vrućini i hladnoći

S obzirom na sve navedeno, evo što trenutno vrijedi i na što radnici i poslodavci u Hrvatskoj već sada trebaju paziti, bez obzira na to što cjeloviti zakonski okvir tek dolazi.

Obveze poslodavca

• Procjena rizika. Poslodavac mora utvrditi koja radna mjesta izlažu radnike toplinskom ili hladnom stresu i koje mjere taj rizik smanjuju.

Zaposlenici, građevinci, radnici, plaća, Pexels

• Organizacija rada. Tamo gdje je to moguće, fizički najzahtjevnije poslove treba planirati izvan razdoblja od 11 do 16 sati u danima visokih temperatura.
• Stanke i hidracija. Preporuka je 10 do 20 minuta odmora nakon svakih 60 minuta fizičkog rada na vrućini, uz čašu rashlađene tekućine svakih 15 do 20 minuta.
• Prostorija za zagrijavanje ili rashlađivanje.

Radnici izloženi ekstremnim temperaturama, primjerice u hladnjačama, ljevaonicama ili na otvorenom tijekom zime i ljeta, imaju pravo na odgovarajuću prostoriju za odmor.

• Suradnja sa specijalistima medicine rada. Poslodavac se ne oslanja samo na vlastitu procjenu, nego i na stručne smjernice nadležnog zavoda za javno zdravstvo.
• Prilagođena odjeća i aklimatizacija. Posebno važno za radnike koji su tek počeli raditi na otvorenom ili se vraćaju na posao nakon dužeg izbivanja.

Na pojedinim gradilištima temperatura nerijetko prelazi i 40 stupnjeva. Raste i opasnost za zdravlje radnika.

Prava radnika

Pravo na siguran rad. Poslodavac je dužan osigurati uvjete koji ne ugrožavaju zdravlje, bez obzira na to je li riječ o uredskom poslu ili radu na gradilištu.

Vrućina, tempeature, umor, toplinski udar, Pexels

Pravo zatražiti poboljšanje uvjeta. Ako su temperaturni uvjeti neprimjereni, radnik se prvo obraća poslodavcu ili radničkom vijeću.

Pravo na prijavu inspektoratu rada. Ako poslodavac ne reagira, radnik se može obratiti nadležnom inspektoratu zaštite na radu.

Mogućnost povećane plaće za otežane uvjete rada.

Ako je rad u ekstremnim temperaturnim uvjetima reguliran kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu kao otežani uvjet rada, radnik može imati pravo na uvećanje plaće.

Tko je najviše izložen

Rizik nije isti za sve. Najizloženiji su radnici u zanimanjima gdje se rad na otvorenom ili u ekstremnim uvjetima ne može jednostavno premjestiti u hladovinu.

Uz već spomenute građevinske radnike i ugostitelje, dodajemo poštare, radnike u pekarama, radnike u ljevaonicama, te svi koji rade u hladnjačama.

Dob, zdravstveno stanje i opća kondicija dodatno utječu na to koliko je tijelo u stanju podnijeti toplinski ili hladni stres.

Sve navedeno je razlog zašto se procjena rizika mora gledati po radnom mjestu, a ne kao jedinstveno pravilo za sve.

Umor, vrućina, zaštita na radu, Unsplash

Na koje simptome treba paziti

Vrtoglavica, glavobolja i grčevi u mišićima rani su znakovi toplinskog stresa.

Ne treba ih ignorirati ni kod sebe ni kod kolega, jer mogu prijeći u mučninu, gubitak svijesti i, u najtežim slučajevima, toplinski udar.

Isto vrijedi i za hladno razdoblje, gdje dugotrajna izloženost niskim temperaturama bez odgovarajuće zaštite povećava rizik od ozljeda i ukočenosti.

Dok cjeloviti zakonski okvir za 2027. godinu još nastaje, najsigurniji pristup ostaje isti: poslodavac procjenjuje rizik i prilagođava rad, a radnik ne čeka da postane problem prije nego što ga prijavi.

Zaštita na radu ne prestaje na pravilniku o temperaturi.

Ako razmišljate o promjeni posla, vrijedi pogledati i tko je poslodavac iza oglasa, ne samo brojku na plaći.

Saznajte hoće li vam osigurati pauzu i hlad kad je 38 stupnjeva, ili ćete to morati sami tražiti.

Na Zaposlise.hr plaća je vidljiva unaprijed, a chat s poslodavcem otvara se čim obje strane pokažu interes, pa pitanje o uvjetima rada možete postaviti i prije nego što dođete na razgovor za posao!

Pregledaj otvorene pozicije i javite se na natječaj za posao!