Intervju s glavnim ljudima portala Agroklub.hr uistinu je pravi užitak za pročitati!

Kada se 2008. godine na internetu pojavila prva verzija Agrokluba, malo tko je mogao predvidjeti da će ovaj portal postati vodeća digitalna platforma za poljoprivrednike u regiji.

Nastao iz entuzijazma male web development ekipe, Agroklub je tijekom godina prerastao u središnje mjesto informiranja, edukacije i povezivanja agrarne zajednice.

Danas, uz više od 50 tisuća dnevnih posjetitelja, šarolik tim stručnjaka i prisutnost na regionalnim tržištima, Agroklub nije samo medij.

Taj portal je mjesto na koje poljoprivrednici, stručnjaci i šira javnost mogu pronaći odgovore na svoja pitanja.

U razgovoru za ZaposliSe otkrivamo priču o nastanku, razvojnim prekretnicama, izazovima i prilikama, ali i pogledom u budućnost agrara te ulogu mladih stručnjaka u ovom važnom sektoru.

Obavezno pročitajte intervju s Vedranom Stapićem i Mariom Relatićem.

Agroklub tim, AgroRocks konferencija; Autor fotografije: Krume Ivanovski

Počeci Agrokluba

Možete li nam ispričati priču o nastanku Agrokluba? Što je bila pokretačka ideja, kada i zašto ste odlučili pokrenuti poljoprivredni portal, te kako ste ga zamislili na početku?

Priča je datirana u sad već davnu 2007. dok smo još bili mlada web development tvrtka koja se bavila razvojem različitih rješenja na internet platformi. Tada još prilično egzotičnoj i friškoj.

Ideja da radimo projekt u agraru došla je u suradnji s kolegama koji su se spletom okolnosti kasnije povukli i nama prepustili tek započeti projekt.

Poljoprivredni portal; Izvor: Agroklub.hr

Godinu dana kasnije, 18.9.2008. prva verzija Agrokluba se pojavila u bespućima interneta. Brzo se mogao vidjeti interes javnosti, a ostalo je povijest, reklo bi se.

Glavne prekretnice u radu

Kako se Agroklub razvijao kroz godine. Najveće prekretnica, možda izazov koji je promijenio način na koji poslujete?

Razvoj je vezan za naše vještine, jer smo mi pet godina prije Agrokluba dizajnirali i programirali različite web platorme.

Tako da smo u prve verzije ugradili stečeni know-how i kasnije kontinuirano nadograđivali platformu.

Djeca smo digitala, pa je popis razvojih aktivnosti podugačak, iz godine u godinu smo dodavali nove mogućnosti i servise.

Pa je tako portalu pridodan oglasnik, pa nešto kasnije i razne baze podataka o pesticidima, gnojivima, sadnom materijalu i sl.

Da bi kasnije došle i mogućnosti društvenih mreža, mobilna aplikacija i mnogi drugi featuri.

Dovoljno smo rano krenuli (npr. Facebook je startao 2004.) da se ideja uspjela ugurati među vodeće domaće online portale. Bojim se da to danas ne bi bilo moguće, bilo bi preskupo.

Kukuruz, Bc Institut – Dan polja hibrida kukuruza, Rugvica 2025.,  Agroklub

Mi smo u Agroklub ugradili pregršt entuzijazma i energije, koju nije moguće izmjeriti novcem. Tisuće radnih sati.

Sad kad pogledam u rikverc, mislim da je upravo taj fokus na budućnost ključan, uvijek smo ulagali u ono što tek dolazi, pokušavajući pratiti digitalne trendove, potrebe tržišta i promjene ponašanja korisnika.

Koje vrijednosti vode u radu?

Koja je misija Agrokluba danas i koje vas vrijednosti vode u radu, naročito kad je u pitanju informiranje, edukacija i podrška poljoprivrednicima?

Želimo biti od koristi domaćem poljoprivredniku i selu. Često kažemo da je u vremenu brzih promjena informacija ključ uspjeha.

Naši poljoprivrednici danas moraju donositi brojne odluke, a mi im kvalitetnom informacijom želimo dati jasan i realan, pogled na sektor.

Zalažemo se za snažnog poljoprivrednika i očuvan ruralni prostor. Za pozitivnu sliku o agraru. Mislim da naše društvo podcjenjuje vlastite proizvođače i svakodnevno radimo na tome da se percepcija promjeni.

Nemojmo podrazumijevati domaću hranu jer ćemo ostati bez nje.

Pekmezi, bademi, hrana, štand; Izvor: Agroklub

Važnost digitalnih medija

Kako vidite ulogu digitalnih medija i internetskih platformi u poljoprivredi danas?

Važna je, a s našim rastom, odgovornost postaje većom. I korisnici, ali i mi sami, više očekujemo od sebe. Pokušavamo stalno dizati standarde, a to nije uvijek lako.

Dnevno ostvarimo više od 50 tisuća posjeta, a kad tome dodamo doseg na društvenim mrežama taj broj postane dvostruki.

Kad uzmemo poznate varijable – penetraciju interneta, današnje tehnološke standarde i podatke o broju poljoprivrednika – mi ih veliku većinu informiramo iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec.

Sve je danas online. Znamo da možemo i bolje, ali je tu uvijek i pitanje pokrivanja troškova prihodima. Rastemo koliko tržište može i želi platiti, odnosno koliko smo umješni monetizirati poziciju.

Tim Agrokluba

Kako izgleda tim koji stoji iz Agrokluba? Koliko ljudi radi na sadržaju, tehnologiji, marketingu i korisničkoj podršci? Koje profile ljudi najviše tražite i kojim vještinama?

Agroklub Facebook

Prilično šarenih ekspertiza, ponosan sam na ekipu, baš je jedinstvena.

Ima tu novinara koji vole agrar, agronoma vještih u pisanju, ekonomista koji brinu o prihodima i troškovima.

Zatim, IT-evaca koji razvijaju i održavaju sustav, social gurua koji rade viralne sadržaje, video montažera i dr. Ima mladih i starijih, dama i gospode, ljubitelja slanog i slatkog. Šareno društvo 😉

A koliko nas ima danas, to mi je najteže pitanje, haha.

Mislim da nas je na današnji dan 15 u Hrvatskoj, uz troje u Srbiji te dvoje u Bosni i Hercegovini. Dakle 20-ak. Naime, u Novom Sadu i Sarajevu imamo urede za dva ino tržišta.

Zapošljavanje i zadržavanje talenata

Koji su glavni izazovi kad je u pitanju zapošljavanje i zadržavanje talenata u Agroklubu? Je teško naći ljude s određenim specifičnim znanjima (digital, poljoprivreda, agronomija itd.)?

Rekao bi da nam je stopa zadržavanja relativno dobra, iznadprosječna. Pokušavamo držati balans između poslovnih očekivanja, razvoja, rasta, naših obitelji, osobnih preferencija i raznoraznih životnih situacija.

Agroklub, Instagram, novinar, izvještavanje s terena

Nekad smo uspješniji više, nekad manje, ali uvijek mi je stalo da se pojedinac dobro osjeća u redakciji, baš kao i da rezultat ne izostaje.

Neke vještine su baš specifične, pa ih ne možemo naći na tržištu. Agrarno novinarstvo na internetu je vrlo uska niša, ali meni baš zato posebno draga i interesantna.

Dosta putujem na strukovne događaje po EU i šire, pa srećem razne subspecijaliste, npr. u zemljama Beneluxa ima novinara koji pišu samo o svinjogojstvu, ili samo u siru i sl.

U Njemačkoj vodeći agrarni časopisi imaju odjele za testiranje poljoprivredne mehanizacije, što je za nas još uvijek teško zamislivo.

Intervju o promjena na tržištu rada

Kako se Agroklub nosi s promjenama na tržištu rada?

Konkretnije, s fleksibilnim oblicima rada, radom na daljinu, hibridnim modelima, promjenama u očekivanjima novih generacija?

Valjda dobro, trebalo bi pitati moje kolege. Osobno sam malo konzervativniji po pitanju rada na daljinu, jer on može biti odlično rješenje u nekim slučajevima, ali ne u svim.

Vinogradarstvo, Izvor: Agroklub

Mi imamo nekoliko kolega koji godinama rade od kuće, uz važne pretpostavke koje se često zaboravljaju. Nužni su prije svega ekspertiza i povjerenje.

Oboje se stječe vremenom, pa kad me netko na prvu pita šta mislim o radu na daljinu, ne znam što bih mu rekao.

Ako ta dva elementa postoje, nema problema, u suprotnom ne vidim kako to može funkcionirati. Naravno, osim nekih potpuno mjerljivih učinaka.

Vezano za drugi dio pitanja, pokušavam ne upasti u zamke generaliziranja, nije neka mudrost da liderstvo traži individualni pristup.

Prilike za mlade stručnjake

Koje su prilike za mlade stručnjake u Agroklubu? Imate li programe prakse, stažiranja, pripravništva, mogućnosti napredovanja za one koji počinju karijeru?

U tom smislu nismo još posloženi. Taj task tek čeka kvačice 😉

Onboarding obično kreće od nas iz uprave prema pojedinom odjelu, a uspjeh još uvijek uvelike ovisi i o socijalnim vještinama pridošlih.

Nastojimo biti na raspolaganju, otvoreni za sva pitanja, to tražimo od svih, naravno u svijetlu dnevnih obveza.

AgroklubTV, YouTube kanal

Poslovne odluke

Kako financirate portal? Jesu li to oglašivači, sponzori, članarine, EU fondovi, projekti edukacije? Kako ta struktura utječe na poslovne odluke i zapošljavanje?

Sve navedeno. Najveći fokus je na oglašivačima, jer nam je taj prihod u strukturi danas najvažniji. Zadnjih godina smo sve bolji i u domeni EU i domaćih projekata.

Unazad nekoliko sezona i eventi nam donose značajan dio prihoda.

Glavnina online medija ide prema prihodima od članstva, i mi imamo određene ambicije, o njima ćete više saznati već početkom sljedeće godine. Upravo radimo na tehničkim pripremama.

Rast interesa čitatelja

U kojim područjima poljoprivrede vidite najveći rast interesa kod čitatelja?

Npr. ratarstvo, povrćarstvo, eko proizvodnja, komisijska poljoprivreda, seoski turizam? Kako se vaše teme mijenjaju s potrebama publike?

Želim vjerovati da smo svakim danom medijski kvalitetniji i da bolje odgovaramo na potrebe naših čitatelja, slušatelja, gledatelja, klikatelja.

Facebook, reakcije, komentari, čitatelji; Agroklub

Jer, što si više u branši, možeš bolje razumjeti probleme sela i poljoprivrednika, pa time i bolje odabrati i obraditi teme.

Raste i broj kontakata i onih koji nam se obraćaju s problemima, a koje mi javno artikuliramo. Iskustvo je u tom smislu ključno, dakako uz vještinu i potrebnu energiju.

Na žalost, često nam se poljoprivrednici javljaju s problemima koje ne mogu sami riješiti, pa smo nerijetko i u ulozi njihovog glasa u javnosti.

Potrebe Agrokluba u budućnosti

Kakve će biti potrebe Agrokluba za stručnjacima u budućnosti? Informatičari, agronomi, stručnjaci za digitalni marketing, data analitičari? Koji profili će biti najtraženiji?

Mislim da dobrog urednika i novinara AI još dugo neće moći zamijeniti, jer procesi nastajanja najboljeg sadržaja imaju puno različitih sastavnica.

Loše urednike i površne novinare hoće, već u narednim godinama. Vještine i efikasnost će i nadalje biti važne, na tržištu će bolje proći oni tehnički spretniji, koji tako bildaju vlastite vještine i spoznaje.

Slavlje, 17. rođendan Agrokluba

Vjerujem u učenje radeći. Kad u praksi nešto realiziraš, imaš čvršće tlo pod nogama, spremniji si za ono što dolazi sutra.

Rad u Agroklubu

Što biste savjetovali nekome tko želi raditi u medijima i portalu kao što je Agroklub? Koje vještine i pristup su ključni?

Znatiželja, analitičnost, hrabrost, empatija, pedantnost i dakako energija. U poslu je sve bitno, ali u različitim fazama različite vještine dolaze u fokus.

Tržište rada u poljoprivredi

Kako vidite budućnost tržišta rada u poljoprivrednom sektoru u Hrvatskoj? Što se mijenja, a što bi trebalo promijeniti da taj sektor privuče mlade i talentirane ljude?

Relativno loša slika o agraru proizlazi iz brojnih problema sektora koji se presporo rješavaju.

No, osobno sam uvjerenja da je kvaliteta života ruralnih zajednica bolja, te da ćemo u budućnosti svjedočiti i promjeni trendova.

Pčelarstvo; Izvor: Agroklub

To je već vidljivo kod novih generacija koje traže bolju vezu s prirodom. Koje žele kvalitetniju ishranu. Nedostaje nam još nešto infrastrukture u ruralnim prostorima, ali to se mijenja.

Podatci govore da školujemo sve manje agronoma, što je i loša i dobra vijest, jer će ih s godinama biti manje, pa će i cijena njihovog rada s vremenom značajnije rasti. Manje je više, zar ne?

U dobrim vremenima neke druge struke izgledaju blještavije, ali svi mi želimo jesti nekoliko puta dnevno, a za to nam trebaju agronomi, zar ne?

U tom je smislu zanimanje poljoprivrednika jednako važno kao i ono liječnika.

Zahvaljujemo Vedranu Stapiću i Mariu Relatiću na odličnom intervjuu! Želimo da Agroklub radi odlično još dugo, dugo!