Iskustva stanovnika jako se razlikuju od statističkog prosjeka kojeg možemo vidjeti u vijestima. Brojevi ovise o tome što kupujemo.

Osobe plaćaju troškove stanovanja, plaćaju hranu. Neki odlaze u kafiće i restorane i po svom iskustvu stvaraju vlastiti doživljaj inflacije.

Možda nekada ne računamo da s vremena na vrijeme kupujemo mobitele, laptope, odjeću, obuću. Također, trošimo i stvari koje nam trebaju, a ne plaćamo ih izravno.

Primjer je ulična rasvjeta. Postoje i usluge koje plaćamo, no jako puno ispod cijene. Primjer su javno obrazovanje, vrtići i zdravstvo.

Ukratko, shvaćanje i percepcija cijene se gubi kada plaćamo stvari i usluge kroz poreze i doprinose.

Pročitajte više o novim poreznim propisima i kako oni utječu na plaću.

Želimo vam objasniti što je inflacija i koji su njeni uzroci da biste bili bolje pripremljeni za donošenje informiranih financijskih odluka u svakodnevnom životu.

Inflacija, euro; Izvor: Unsplash.com

U objašnjavanju ovih pojmova zamolili smo Finax robo-savjetnika za suradnju i pomoć.

Pročitajte članak i saznajte više o inflaciji

Tvrtka Finax objašnjava kako je inflacija sastavni dio svake ekonomije i donosi sa sobom određene izazove.

Previsoka inflacija može dovesti do smanjenja kupovne moći, dok preniska inflacija može signalizirati probleme u gospodarskom rastu.

Optimalna razina inflacije je ključna za stabilnost i zdravlje gospodarstva.

Praćenje i kontrolu inflacije prate središnje banke svake države.

a njezino praćenje i kontrolu obavljaju središnje banke svake države.

HNB o kretanju inflacije

Prema procjeni Eurostata ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u siječnju 2025. se ubrzala na 5,0% s 4,5% zabilježenih u prosincu 2024.

Harmonizirano mjerenje inflacije diljem EU-a; Izvor: eur-lex.europa.eu

Iako je projekcija inflacije revidirana blago naviše u odnosu na prosinačku projekciju, i nadalje se očekuje postupno usporavanje inflacije.

U nastavku godine bi geopolitičke napetosti i povećanja izdvajanja za obranu mogle uzrokovati višu inflaciju. Rezultat toga bi mogao biti porast cijena energenata i ostalih sirovina.

Time nastaju i trgovinske barijere i nepovoljni vremenski uvjeti ali i snažniji rast plaća od očekivanog.

No, s druge strane, inflacija bi ove godine u Hrvatskoj mogla biti i niža od očekivane u slučaju da dođe do slabijeg gospodarstva. Naime, slabije gospodarstvo vodi prema slabijoj potražnji.

Paralelno se javlja jači učinak restriktivne monetarne politike, ali i zadržavanje cijena energenata na trenutačnim razinama. One su niže od onih iz pretpostavka projekcija.

Također, moguće je da dođe i po pada tih cijena.

Kako se izračunava inflacija?

Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri prosječnu promjenu cijena koje potrošači plaćaju za košaricu dobara i usluga tijekom vremena.

Građani gube novac; Izvor: Finax.eu

Ovaj indeks predstavlja prosječnu potrošnju stanovništva. Radi se o ključnom elementu koji pokazuje inflaciju iz razloga što odražava koliko rastu troškovi života.

 Primjerice, ako CPI poraste za 3 %, to znači da su cijene u prosjeku porasle za 3%, što smanjuje našu kupovnu moć.

CPI se izračunava tako da se uzme uzorak košarice dobara i usluga koje kućanstva obično kupuju. 

Ta košarica uključuje kategorije poput hrane, stanovanja, odjeće, prijevoza i zdravstvene skrbi. Cijene tih artikala prate se tijekom vremena kako bi se odredila ukupna stopa inflacije.

No, što uzrokuje inflaciju?

Cijene se u tržišnom gospodarstvu neprestano mijenjaju. Neke cijene padaju, a druge rastu.

 No, inflacija se odnosi na sveobuhvatno povećanje cijena, a ne samo na promjene cijena pojedinih proizvoda.

Rezultat inflacije je padanje vrijednosti novca. U svakodnevnom životu to znači da za isti iznos novca danas možete kupiti manje nego što ste mogli jučer.

Inflacija tijekom vremena, cijena kave; Izvor: Finax.eu

Inflacija dakle smanjuje kupovnu moć valute, što ima značajan utjecaj na ekonomiju i život građana.

Donosimo primjer inflacije:

Zamislite dvoje ljudi: jedan koji zarađuje 1500 € mjesečno i drugi koji zarađuje 1200 € mjesečno. Pogledajmo kako prosječna stopa inflacije od 3 % utječe na njihovu kupovnu moć.

• Godina 1: Osoba zarađuje 1500 € mjesečno.
• Godina 2: Cijene su porasle za 3 %.

Pretpostavimo da osoba troši 1000 € mjesečno na potrepštine (hrana, stanarina, režije itd.).

• U 1. godini s 1000 € može kupiti određenu količinu dobara i usluga.
• U 2. godini, zbog inflacije od 3 %, te iste robe i usluge koštat će 1030 € (1000 € * 1,03).

Ako njegov prihod ostane isti na 1500 €, svaki mjesec će imati 30 € manje za potrošnju ili štednju, nakon što pokriju svoje životne potrebe. Ovih 30 eura razlike predstavlja smanjenje kupovne moći.

Inflacija, utjecaj na život građana; Izvor: Unsplash.com

Sada, uzmimo u obzir drugu osobu koja zarađuje 1200 € mjesečno.

• Godina 1: Osoba zarađuje 1200 €.
• Godina 2: Cijene su porasle za 3 %.

Ako ta osoba također potroši 1 200 € (sve što zaradi) na potrepštine:

• U 1. godini s 1200 € mogu kupiti određenu količinu dobara i usluga.
• U 2. godini, zbog inflacije od 3 %, te iste robe i usluge koštat će 1236 €.

S nepromijenjenim prihodom od 1200 €, ova osoba si ne može priuštiti kupnju iste košarice dobara i usluga kao godinu dana prije. Zato će morati smanjiti količinu potrošnje.

Inflacija i poduzetnici u Hrvatskoj

Poduzetnici u Hrvatskoj se nose s problemima nedostatka radne stage, oporezivanjem rada i s inflacijom.

Inflacija i poduzetnici u Hrvatskoj; Izvor: Unsplash.com

Nedostatak odgovarajuće radne snage, oporezivanje rada i inflacija glavni su problemi s kojima se bore poduzetnici u Hrvatskoj.

No, istraživanje koje je provela Američka gospodarska komora u Hrvatskoj pokazuje da je čak 64 posto ispitanih poduzetnika ocijenilo je poslovanje prošle godine boljim nego u prethodnoj.

S lošijim rezultatima suočilo se deset posto poduzeća, dok je za preostalih 26 posto poslovanje prošlo bez značajnijih promjena.

Inflacija i inflatorni pritisci zasigurno nisu dobri i istraživanje je pokazalo da je borba s inflacijom visoko na listi prioriteta naših kompanija.

Zaključak

U proteklih godinu dana otkako se borimo s rastom cijena. Vjerojatno ne postoji usluga ili proizvod koji nije poskupio. Inflaciju spominjemo u razgovorima barem jednom dnevno.

Stanovnici štede na luksuzima. Ne idu često u restorane, kupuju jeftinije proizvode ili se potpuno odriču nekih.

Štednja na restoranima, luksuzima, Izvor: Unsplash.com

Mislim da je važno voditi računa o tome što kupujemo i gdje kupujemo. Jedna stvar koju sam počeo raditi mnogo više je kupnja izravno od proizvođača, a ne u trgovini.

Volim vjerovati da na taj način više novca ide njima i mislim da je važno podržati proizvođače.

No, postoji i potencijalno dobra strana inflacije. Ona nas podsjeća da moramo dobro razmisliti na što trošimo svoj novac. Ponekad ga niti ne moramo trošiti.

Prioritet su nam planiranje vlastite potrošnje, pametno razmišljanje o resursima, investiranje i ne pribjegavanje u konzumerizam. Financijsko opismenjavanje nam može uvelike pomoći u tome.

Pročitajte naš intervju s Tamarom Vrhovec Sekač, koja nam je pričala o važnosti financijske pismenosti.