‘Skakanje’ s jednog radnog mjesta na drugi, iako je najpopularnije kod mlađih posloprimaca poprima sve veću važnost kod posloprimaca svih godišta. Naime, nakon globalne pandemije posloprimci su doživjeli ‘prosvjetljenje’, gdje su shvatili važnost stabilnog i netoksičnog radnog mjesta.

Tako se razvio trend ‘job hopping’. Tendencija posloprimaca da učestalo mijenjaju poslodavce u svrhu povećanja plaće ili potragom za novim iskustvima i vještinama te dinamičnijim radnim mjestima.

Ako mijenjate radna mjesta svakih 18 mjeseci, službeno ste job-hopper.

Job hopping i The Great Resignation

The Great Resignation ili još nazvan The Big Quit, trend je koji je počeo 2021. godine nakon globalne pandemije.

Riječ je o trendu masovnih ostavki diljem svijeta zbog stagnacije razina plaća, većih troškova života, limitiranih prilika za karijerni napredak, toksičnih radnih okruženja, nefleksibilnosti poslodavaca i još mnogih drugih razloga.

The Great Resignation trend koji je počeo nakon globalne pandemije, potaknuo je job hoppanje.

Iako danas job hopping nije percipirana kao negativna stvar, prije 50 godina su ga zvali Hobo (beskućnički) sindrom. To je fenomen koji opisuje posloprimce koji učestalo mijenjaju karijere i poslodavce, nikad zadovoljni s istim radnim mjestom.

Premisa da povećati plaću možete jedino promjenom radnog mjesta, sve je više prihvaćena kod posloprimaca, posebice onih mlađih.

Istraživanja u SAD-u navode kako polovica radnika koji su promijenili posao u razdoblju od 2021. do 2022. godine, dobila neto povećanje plaće od 9,7% ili više. Dok je druga polovica onih koji su promijenili posao dobili nešto manju neto povišicu ili čak doživjela pad neto zarade.

Vjeruje se da je to samo jedan od razloga zašto posloprimci ispod 34 godine, češće mijenjaju radna mjesta.

A drugi razlozi su ti da mlađe generacije zaposlenika teže uzbudljivim karijerama punih izazova i dinamičnim događanjima.

Opasnosti job-hoppanja

1. Poslodavci mogu sumnjati u vašu lojalnost
2. Veći stres zbog učestale promjene posla
3. Konstantno dokazivanje svojih sposobnosti može biti umarajuće

Prednosti job-hoppanja

1. Povećanje plaća
2. Učenje novih vještina
3. Networking (umrežavanje)

Što poslodavci misle o job-hopperima?

Pripremite se da će vas regruteri uvijek pitati zašto ste promijenili zadnje radno mjesto.

Česta promjena poslova može indicirati poslodavcima da niste lojalni. Kreativni odgovori poput da se niste mogli razvijati na prošlom radnom mjestu potkrijepite konkretnim primjerima.

Prosječni rast plaće mijenjanjem poslodavaca je u prosjeku 10-20%.

Osim nelojalnosti, učestalo mijenjanje radnih mjesta vas u očima regrutera može prikazati nepouzdanim radnikom.

Job hopping ne mora biti loša navika. S obzirom na to da većinu poslodavaca zabrinjavaju ‘rupe’ u životopisima posloprimaca, pobrinite se da imate konkretne razloge za job hopping.

Stručnjaci kažu ako poslodavci ne počnu cijeniti lojalnost, job hopping će nastaviti biti rastući trend. No, plaća nije jedini čimbenik za zadržavanje zaposlenika.

Edukacija, nove prilike i mogućnost karijernog razvoja je važno za ostanak zaposlenika.

To je posebice važno za mlađe generacije poput milenijalaca i gen Z.

Više trendova hara tržištem rada, saznajte sve na Zaposlise.hr blogu.