Škola je završila, ali posao je još uvijek tamo negdje daleko. Za mnoge mlade u Hrvatskoj prelazak iz obrazovanja u svijet rada nije jednostavan ni brz.

Tržište rada postavlja visoke zahtjeve, često tražeći iskustvo koje mladi tek trebaju steći, dok obrazovni sustav ne nudi dovoljno praktične pripreme za prve korake u karijeri.

Prvi posao nakon škole postaje više izazov nego početak, a zapošljavanje mladih u Hrvatskoj suočava se s nizom prepreka koje usporavaju njihov profesionalni razvoj.

U ovom blogu istražujemo zašto mladi teško pronalaze posao. Također, kako svi zajedno možemo pomoći da ta tranzicija bude lakša, brža i učinkovitija.

Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada

Mnogi mladi ljudi nakon završetka škole ili fakulteta ulaze u razdoblje neizvjesnosti. Iako imaju diplomu u rukama, tržište rada im ne otvara vrata onako brzo kako su možda očekivali.

Posao, škola, diploma, tražim posao, iskustvo, životopis, studentica

Glavni razlog tome je nepovezanost između obrazovnog sustava i potreba tržišta.

Znanja i vještine koje mladi steknu tijekom obrazovanja često nisu usklađeni s onim što poslodavci traže u stvarnim radnim okruženjima.

Poslovni svijet se brzo mijenja, dok obrazovni programi sporije prate te promjene. Zato se mladima nudi teorijsko znanje koje u praksi nije dovoljno konkretno.

Stopa nezaposlenosti mladih najčešće je veća od ukupne stope nezaposlenosti.

Od portala Lider saznajemo kako u  zemljama poput Grčke, Portugala, Španjolske i Hrvatske ta je razlika osobito izražena.

U Hrvatskoj je u ožujku 2024. godine stopa nezaposlenosti, prema podacima Eurostata iznosila 6 posto, dok je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 18 posto.

Nezamjenjiva važnost iskustva

Jedna od najvećih prepreka pri zapošljavanju mladih je nedostatak radnog iskustva. Iako su tek završili školovanje, poslodavci često od njih očekuju prethodno iskustvo. Taj zahtjev je upravo paradoksalan.

Radno iskustvo, životopis

Mladi koji nisu imali priliku za praksu tijekom obrazovanja, teško dolaze do prvih ozbiljnih poslova jer ih nitko ne želi zaposliti bez dokaza da znaju raditi.

Tako nastaje zatvoreni krug iz kojeg je teško izaći bez jasne podrške sustava, pripravničkih programa ili otvorenosti poslodavaca za zapošljavanje početnika.

Životopis se može sastaviti iako nemate radnog iskustva. Saznajte kako iz članka na linku.

Nesigurnost i gubitak samopouzdanja

Dugotrajna potraga za poslom negativno utječe i na psihološko stanje mladih.

Škola je gotova i, nakon što ulože godine u obrazovanje i trud da se razviju, odbijanja i šutnja poslodavaca dovode do osjećaja da nisu dovoljno dobri.

Taj gubitak samopouzdanja dodatno smanjuje šanse za uspješan razgovor za posao. Zato se mladi sve češće povlače ili pristaju na poslove daleko ispod svojih kompetencija, samo kako bi imali bilo kakav prihod.

U takvoj atmosferi nije rijetkost ni da počnu razmišljati o odlasku iz zemlje.

Gotovo svaka četvrta nezaposlena osoba u Hrvatskoj je mlađa od 30 godina.

Nezaposlenost u Hrvatskoj; Izvor: Google.com

Lider objavljuje i kako su brojke o nezaposlenosti mladih nešto optimističnije uzmu li se u obzir i mladi do 29. godine života.

Naime, kako navodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (također na temelju Eurostatovih podataka), prosječna stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 29 godina u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 13 posto.

Na razini EU ta brojka je iznosila 11,2 posto.

Zanimaju vas učenički poslovi u Zagrebu? Pročitajte više u članku na linku.

Nedostatak informacija i smjerova

Mladi često biraju zanimanja prema interesima, preporukama iz okoline ili općem dojmu, a ne prema stvarnim potrebama tržišta.

Tijekom školovanja rijetko dobivaju konkretne informacije o tome koja zanimanja imaju dobru budućnost. Zatim, gdje je najveća potražnja i kako izgleda svakodnevica u pojedinim profesijama.

Bez tih informacija teško je donijeti dugoročno pametne odluke, pa se mnogi nakon diplome suoče s činjenicom da za njih jednostavno nema posla. Barem ne u onom području za koje su se školovali.

Unatoč činjenici da Hrvatska nije na dnu Europske unije po nezaposlenosti mladih, nameće se pitanje zašto i dalje gotovo petina mladih u Hrvatskoj ne radi?

Nezaposlenost mladih u Europskoj uniji, podaci Eurostata; Izvor: ec.europa.eu/eurostat/databrowser

Također od Lidera saznajemo kako su mladi do 25 godina koji su na tržištu rada manje atraktivni poslodavcima u odnosu na druge starosne skupine, osim najstarije.

Razlozi za to mogu se pronaći u sinergijskom učinku mogućeg nedostatka znanja, vještina i iskustva, odnosno kompetencija koje poslodavci smatraju potrebnima.

Taj problem naglašava nedostatak kvalitetnog poduzetničkog obrazovanja te ograničene mogućnosti pribavljanja financijskog kapitala za pokretanje vlastitog posla.

Želite pokrenuti novi posao? Zanima vas kako otvoriti obrt? Saznajte više iz članka na linku. 

Što možemo promijeniti?

Rješenje problema ulaska mladih na tržište rada ne leži u jednoj točki, već u koordiniranom pristupu svih aktera. Od obrazovanja, poslodavaca, institucija i samih mladih.

Obrazovni sustav mora postati fleksibilniji, više usmjeren na praktične vještine i suradnju s realnim sektorom.

Potrebno je omogućiti studentima više prakse i stvarnog rada, kako bi izlazak na tržište bio prirodan nastavak školovanja, a ne nagli prekid.

Studentska praksa, učenici, praksa, dva studenta radi praktični rad

S druge strane, poslodavci trebaju imati više razumijevanja za početnike i ulagati u njih kroz pripravničke programe i mentorstvo, jer time ne samo da zapošljavaju, već i grade budući kadar.

Zanima vas gdje možete pronaći oglase za posao za mlade i početnike? Pogledajte naš izbor poslova!

Uloga savjetovanja i podrške

Karijerno savjetovanje treba postati sastavni dio obrazovanja, ne tek kao formalna usluga. Treba biti aktivan sustav podrške koji pomaže mladima razumjeti sebe, tržište i kako se pronaći unutar njega.

Kada učenici i studenti imaju informacije, jasne putove i mentore koji im pomažu prepoznati vlastite snage, lakše donose pametne odluke i ne gube vrijeme lutajući između neusklađenih izbora.

Na razgovoru za posao svakome dobro dođu riječi podrške. Pročitajte neke prikladne izraze koje će svima pomoći. 

Kako dalje?

Mladi nisu prepreka tržištu rada. Oni su njegova budućnost, pokretačka snaga kojoj je potrebno samo jedno da bi zaista pokazala svoj puni potencijal. A to je povjerenje.

Djeca, djevojčice, pekarice, kuharice

U društvu koje često kritizira generacije koje dolaze, zaboravljamo koliko je važno da im netko pruži ruku i vjeruje u njih prije nego što imaju sve odgovore.

Nitko ne ulazi u svijet rada potpuno spreman, ali svatko ima kapacitet da se razvije, ako dobije priliku i podršku.

Dati mladima prostor da griješe, da uče kroz praksu, da pitaju i istražuju nije slabost sustava, to je njegova snaga.

Jer nijedan stručnjak nije postao stručnjak preko noći, a samopouzdanje se gradi kroz rad. Mladima treba omogućiti da se aktivno uključe, da preuzmu dio odgovornosti i da vide da njihova uloga ima težinu.

Povjerenje znači i ulaganje. Ulaganje u edukaciju, u pripravničke programe, u mentore i u vrijeme. Kratkoročno, to može izgledati kao trošak, ali dugoročno se vraća višestruko.

Najviše kroz lojalne, motivirane i educirane zaposlenike koji su prošli sve faze razvoja unutar sustava.

Djevojke uče u prirodi, koriste bilježnice, blokove, laptop, sretne su

Zapošljavanje mladih ne bi trebalo biti izvanredna odluka, već strategija koja donosi prilagodljivost i novu perspektivu svakoj tvrtki.

Lider smatra kako dugoročne posljedice nezaposlenosti mladih na ekonomiju i društvo u cjelini su velike i teške.

Neke od njih mogu biti smanjenje ljudskog kapitala, pogoršanje zdravstvenog stanja, depresija, siromaštvo, povećanje stupnja kriminaliteta, gubitak outputa i dohotka koje su oni mogli ostvariti.

Donosimo oglase za posao poslodavaca koji zapošljavaju mlade ljude, nakon završenog školovanja. Prijavite se već danas na željeni oglas za posao.