Znanost je važna pri rješavanju zločina. Time se bavi forenzika. Njom se utvrđuju činjenice u sudskim ili upravnim postupcima.

Izraz dolazi od latinskog pridjeva forensis (“pred forumom”, odnosno “pred sudom“).

Forenzičari primjenjuju znanost u kaznenim i građanskim zakonima, uglavnom na kriminalnoj strani tijekom kaznene istrage. Rad je reguliran pravnim standardima prihvatljivih dokaza.

Saznajte mogu li znanstvenici raditi od kuće. 

Forenzički znanstvenici prikupljaju, čuvaju i analiziraju znanstvene dokaze tijekom istrage.

Dok neki forenzičari putuju na mjesto zločina kako bi sami prikupili dokaze, ostali rade u laboratoriju. Uz to, forenzički znanstvenici svjedoče kao vještaci u kaznenim i građanskim predmetima.

Mogu raditi ili za tužiteljstvo ili za obranu.

Forenzičari surađuju s osobljem za provođenje zakona i pravosudnim sustavom na proučavanju fizičkih, bioloških, kemijskih i psiholoških dokaza za zločine.

Forenzika, rad u laboratoriju, Izvor: Unsplash.com

Na kraju pišu izvješća o nalazima i, ako je potrebno, svjedoče na sudu.

Ovo je područje znanosti koje baca svjetlo na mračnu stranu čovječanstva, pružajući nam uvid u tajne koje se kriju u tragovima, otiscima i analizi materijala.

Forenzika je znanost

Forenzičar se može specijalizirati za mnoga različita područja, što određuje njegov dnevni posao.

Forenzika,dokazi, znanost, Izvor: Unsplash.com

Ovisno o specijalizaciji, forenzičar istražuje na mjestu zločina, procjenjuje dokaze u laboratoriju ili radi obdukcije. Forenzičar također provodi psihološke procjene i žrtava i počinitelja.

Forenzička znanost je vrsta posla u kojem nema točno određenog radnog vremena. Prekovremeni rad česti i uključuje razna putovanja.

Pročitajte članak i saznajte više o prekovremenom radu i radu nedjeljom i blagdanima.

Kako postati forenzičar?

Forenzičar mora imati određene vještine, obuku i obrazovanje.

Pročitajte više o važnosti stjecanja vještina za razvoj punog radnog potencijala. 

Donosimo korake potrebne da biste postali forenzički znanstvenik:

1) Stjecanje obrazovanja

Diploma prvostupnika je minimalni uvjet za karijeru u forenzičkoj znanosti, ali neki će poslodavci zahtijevati da imate magisterij ili doktorat.

Viši stupnjevi, kao i specijalizirana obuka, potrebni su ako želite raditi u naprednijim područjima kao što su forenzička psihologija, forenzička antropologija ili forenzička patologija.

Općenito, programi višeg stupnja zahtijevaju da prvo steknete diplomu prvostupnika i određeno polje ili radno iskustvo.

Kriminalistika, studij forenzike, sveučilište, forenzičarka, Izvor: Unsplash.com

No, postoje i hibridni programi koji vam omogućuju da završite oba stupnja istovremeno.

Većina profesionalnih forenzičara ima diplomu ili poslijediplomski studij iz forenzičkih znanosti, toksikologije, genetskog inženjeringa, biokemije.

No, moguće je završiti bilo koje prirodne znanosti – biologiju, kemiju, fiziku. Također biste trebali pohađati tečajeve matematike, statistike i pisanja.

Nadalje, trebali biste se usredotočiti na učenje primijenjenih istraživačkih metoda, praksi terenskog rada, pravnih pitanja i načina na koji funkcionira kaznenopravni sustav.

Iz nabrojanog je jasno vidljivo da je za forenziku potrebno imati znanja s više znanstvenih područja.

Također, forenzičar treba imati dobre komunikacijske vještine te logično razmišljanje i analitičke sposobnosti.

Pročitajte više o važnosti komunikacijskih vještina za posao, ali i za kvalitetu privatnog života.

2) Specijalizacija forenzičke znanosti

Forenzika je golemo područje i uobičajeno je da se forenzičari specijaliziraju za određeno područje.

Forenzika, specijalizacija, otisci prstiju, kriminal; Izvor: Unsplash.com

Kao forenzičar, možete odlučiti istražiti balistiku i vatreno oružje, podmetanje požara i eksplozive, otiske prstiju, tragove dokaza, svjedočanstva očevidaca.

Također, rekonstrukciju nesreće i analizu uzoraka krvavih mrlja. Možete provesti obdukcije, identifikaciju zuba, antropološku identifikaciju, identifikaciju lijekova i DNK analizu.

Također možete provoditi psihološke procjene žrtava, svjedoka i kriminalaca te izgraditi psihološke profile počinitelja na temelju tragova koje ostavljaju za sobom.

Ključan je fokus na jednu ili više specijalnosti, nikako ne previše.

3) Kako steći profesionalno iskustvo?

U Hrvatskoj taj studij možete studirati jedino na Sveučilištu u Splitu.

Studenti biraju jedan od pet modula, a zanimljivo je da možete biti forenzičar i ako se ne želite susretati s mrtvim tijelima.

Iako je pročelnik Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti zadovoljan zapošljivosti završenih forenzičara, naći posao forenzičara u Hrvatskoj nije lagan.

Nakon završetka fakulteta kreće pripravništvo. Pročitajte kako napisati životopis za pripravnika. 

Životopis, znanstveni rad

Prva iskustva se stječu učenjem od iskusnih, viših forenzičara.

Kao dio obuke, možete raditi u bolnicama, dijagnostičkim laboratorijima, medicinskim laboratorijima, policijskim odjelima ili lokalnim upravama.

Steći ćete puno bolje razumijevanje forenzičke znanosti uz obuku na radnom mjestu isključivo učenjem iz udžbenika.

4) Certifikati iz forenzičke znanosti

Certifikati nisu nužni, no mnogi forenzičari odlučuju unaprijediti svoje znanje na tom području. Certifikacija ukazuje na vašu stručnost u određenom području forenzičke znanosti.

Primjer certificiranog tečaja u Hrvatskoj je onaj kojim možete dobiti zvanje stručnjaka za forenzično računovodstvo.

Svrha je forenzičnog računovodstva otkriti nepravilnosti i prijevare u poslovanju.

S obzirom na to da se radi o multidisciplinarnoj djelatnosti, potrebna su znanja iz područja računovodstva, posebice standarda financijskog izvještavanja.

Zatim, revizije, statistike, pravne regulative, informatike te istražiteljskih vještina.

Forenzička znanost; Izvor: Unsplash.com

Grane forenzike

Postoji 13 grana i svaka se fokusira na svoje specifično područje:

1) Forenzička/sudska medicina

Forenzički patolozi i medicinski istražitelji koriste svoje medicinsko znanje kako bi istražili uzrok smrti osobe, bilo da je riječ o prirodnoj smrti, nesreći ili sumnjivom ubojstvu.

Ova važna grana je ključna za razrješavanje sumnjivih smrti, ali i za identificiranje žrtve.

2) Balistika

Ova grana se bavi proučavanjem oružja, streljiva i metaka.

Forenzički balisti analiziraju metke, čahure, oružje i rane od vatrenog oružja kako bi utvrdili iz kojeg oružja je metak ispaljen i kako se dogodila pucnjava.

Ovi stručnjaci proučavaju mjesta zločina na kojima je došlo do ubojstva.

3) Forenzična antropologija

Ovo je grana forenzičke znanosti koja proučava ljudske ostatke. Svrha je utvrđivanje identiteta nepoznatih osoba.

Ponekad je potrebno razjasniti uzroke smrti radi pružanja dokaza u sudskim procesima.

Forenzička antropologija; Izvor: Unsplash.com

4) Entomološka forenzika

Ova znanstvena grana proučava insekte i druge člankonošce. Na taj način je moguće saznati ključne informacije o vremenu smrti, mjestu zločina i drugim forenzičkim aspektima.

Insekti igraju ključnu ulogu u razgradnji tijela nakon smrti.

Njihova prisutnost i razvoj mogu pružiti vrijedne podatke koji pomažu istražiteljima u rješavanju kriminalnih slučajeva i identifikaciji žrtava.

Entomološkom forenzikom se procjenjuje vrijeme kada je nastupila smrt osobe. Također, insekti mogu pružiti informaciju na kojoj lokaciji se smrt dogodila.

Mogu ukazivati je li tijelo bilo premješteno ili ostavljeno na mjestu zločina.

5) Daktiloskopija

Ova forenzička grana je poznatija kao analiza otisaka prstiju.

Svaka osoba ima jedinstvene otiske prstiju, a daktiloskopija se koristi za identifikaciju pojedinaca na temelju njihovih otisaka.

Osim prstiju, analiziraju se otisci stopala i dlana

U razvoju daktiloskopije veliki je doprinos imao Hrvat Ivan Vučetić, Hvaranin koji je postao poznat po stvaranju metode za klasifikaciju otisaka prstiju.

Metoda je kasnije postala poznata kao “Vučetićeva metoda”.

Ivan Vučetić. Hvaranin, Vučetićeva metoda, daktiloskopija; Izvor: 24sata.hr

Radi se o važnom alatu u istrazi kriminala i forenzici.

6) Forenzička akustika

Forenzička akustika je grana forenzičke znanosti koja se bavi proučavanjem zvuka i njegove primjene u forenzičkim istraživanjima.

Koriste se principi akustike, analize zvuka i audio forenzike. Svrha je identifikacija i analiza zvukova i audio zapisa. Nekada zvuk može biti važan u istrazi.

Mogu dati informacije o vrsti korištenog oružja, udaljenosti od izvora zvuka ili identificiranje glasova u audio zapisima. Ovi stručnjaci znaju prepoznati montiranje glasovnih zapisa.

No, također identificirati emocije i ostale promjene u glasu.

Proučavanjem zvukova i audio zapisa s mjesta zločina, forenzički akustičari mogu pomoći u rekonstrukciji događaja i vremenskog slijeda kriminalnih aktivnosti.

7) Forenzička psihologija

Radi se o grani psihologije koja se bavi primjenom psiholoških principa i metoda u forenzičkim situacijama i pravnim postupcima.

Forenzički psiholozi rade na razumijevanju i analizi psiholoških faktora koji se odnose na kriminalne slučajeve, pravosudne postupke i sudski sustav.

Forenzička psihologija; Izvor: Unsplash.com

Ovi stručnjaci stvaraju profile kriminalaca i tako pomažu istražiteljima u identifikaciji i hvatanju osumnjičenika.

Analiziraju se obrasci ponašanja počinitelja, baš kao i motiv zločina. Procjenjuje se mentalno zdravlje počinitelja.

Druga uloga forenzičkih psihologa je određivanje sposobnosti svjedočenja svjedoka ili žrtava. Također, posao im je procijeniti rizik ponavljanja kaznenih djela.

Važan su faktor pravosudnim tijelima u donošenju odluka o uvjetnom otpustu ili proricanju kazni.

8) Toksikološka forenzika

Toksikološka forenzika je grana forenzičke znanosti koja se bavi proučavanjem toksina, otrova i kemikalija u kontekstu kriminalnih istraga, sudskih postupaka i smrtnih ishoda.

Ova grana kombinira dvije znanosti – toksikologiju (proučavanje otrova) i forenziku (pružanje znanstvenih dokaza u sudskim slučajevima).

Svrha je objasniti kako toksini utječu na tijelo, te o uzrocima ozljeda i smrti. Analiziraju se urin, krv, tkivo da se utvrdi potencijalna prisutnost otrova.

Toksikološka forenzika; Izvor: Unsplash.com

Ovi stručnjaci utvrđuju i, nažalost, čestu vožnju pod utjecajem alkohola i droga.

9) Forenzička kemija

Ova znanstvena grana analizira kemijske tragove na mjestu zločina. Uglavnom se radi o analizi krvi, droga, tjelesnih tekućina i ostalih kemijskih supstanci.

Važno je raditi te analize kako bi se bolje razumjele okolnosti zločina.

10) Kriminalistika

Ovu multidisciplinarnu znanstvenu disciplinu rijetko tko ne zna. Vrlo je široka, proučava kriminalne radnje, uzroke, posljedice i metode za sprečavanje zločina.

Kombinira razna područja i znanosti poput prava, sociologije, psihologije, forenzičke znanosti, statistike, ali i druge.

 Kriminologija je dio kriminalistike koji se bavi proučavanjem kriminalnih radnji, uzroka kriminala i obilježja kriminalaca.

Kriminolozi istražuju sociološke i psihološke faktore koji doprinose kriminalnom ponašanju.

Kriminalistika proučava sljedeće forenzičke znanosti:

• Genetika

Kriminalistika, genetika, DNA; Izvor: Unsplash.com

• Balistika
• Toksikologija
• I druge.

Kriminalistika se bavi statističkim analizama, istraživanjima, analizom uzoraka. Ali i politikama za prevenciju kriminala.

Stručnjaci za kriminalistiku imaju različite uloge. Primjerice, oni su forenzički stručnjaci, kriminalozi. Svrha je razriješiti slučaj, spriječiti kriminal i osigurati pravdu u društvu.

11) Računalna/digitalna forenzika

Ova grana forenzike prikuplja, analizira i interpretira digitalne informacije i elektroničke uređaje. Smisao je suzbijanje kibernetičkog kriminala.

Također, istraživanje zločina povezanih s računalima. Dobiveni digitalni dokazi mogu se koristiti u sudskim procesima.

12) DNA forenzika

 DNA se često koristi za identifikaciju pojedinaca.

Svaki čovjek ima svoj jedinstveni DNA profila, uz iznimku jednojajčanih blizanaca.

DNA, genetika, forenzička znanost; Izvor: Unsplash.com

Kada se uspoređuje DNA iz uzoraka tijela (iz krvi, sline ili kose) s DNA uzorcima već  poznatih osoba, moguće je utvrditi identitet osobe.

Svrha DNA forenzike je identifikacija osumnjičenih ili pronalazak nestale osobe.

13) Financijska forenzika

Ova grana forenzičke znanosti istražuje financijske transakcije i poslovne aktivnosti. Svrha je otkrivanje prijevara, pranja novca ili bilo kakve financijske nepravilnosti.

Ova disciplina koristi računovodstvene, revizorske, istražne i analitičke vještine kako bi se pronašle nepravilnosti i prikupili relevantni dokazi za sudski postupak ili interne istrage.

Pomoću financijske forenzike otkrivaju se lažni financijski izvještaji, sumnjive transakcije i druge vrste prevara.

Financijski forenzičari prate tokove novca kako bi identificirali nepravilnosti u financijskim transakcijama, otkrili prikrivene imovine i identificirali uzroke financijskih problema.

Pročitajte više

Saznajte kako napisati Europass životopis i omogućite si studiranje ili rad u Hrvatskoj ili inozemstvu.