Prosječna plaća u Hrvatskoj sve se češće ističe kao dokaz rasta životnog standarda, pozitivnih ekonomskih pokazatelja i stabilnog tržišta rada. Na papiru, brojke doista djeluju ohrabrujuće.

No u svakodnevnom životu velikog broja zaposlenih pojavljuje se jednostavan, ali zabrinjavajući problem koji poništava statistiku. Naime, prosječna plaća ne pokriva ratu kredita.

Sve češće postaje pravilo za kućanstva koja imaju stalna primanja, rade puno radno vrijeme i ispunjavaju sve ono što se tradicionalno smatra financijskom stabilnošću.

Unatoč redovnim plaćama i formalnoj sigurnosti, ljudi  žive pod stalnim financijskim pritiskom i bez stvarnog prostora za dugoročnu sigurnost.

Saznajte više iz nastavka teksta!

Što nam statistika govori

Prosječna plaća u često se ističe kao dokaz ekonomskog napretka i poboljšanja životnog standarda. No, sama ideja prosjeka krije ozbiljan problem.

Prosječna plaća, liječnik, čokoladni novčići; Izvor: Pexels

Radi se o tome da ne opisuje stvarnost većine zaposlenih. U prosjek ulaze i visoke plaće manjeg broja ljudi, dok se velik dio radnika nalazi znatno ispod te razine, ali se u javnom prostoru rijetko govori o toj razlici.

Prosječna mjesečna neto plaća za rujan 2025. iznosila 1 456 eura!

Zaposlenici ipak ne mjere kvalitetu života prema iznosu na platnoj listi, nego prema onome što im ostaje nakon osnovnih troškova. A upravo tu prosječna plaća gubi svoju informativnu vrijednost.

Taj iznos ne uzima u obzir cijene stanovanja, kredita, vrtića, hrane i energije, koje su posljednjih godina rasle brže od primanja. Zato nije neobično da se i ljudi s prosječnom plaćom osjećaju financijski nesigurno.

Statistika može pokazivati rast, ali ne pokazuje stres. Ne pokazuje račune koji dolaze svakog mjeseca, bez obzira na ekonomske trendove. Ne plaća kredit, ne plaća vrtić i ne stoji u redu u trgovini.

Računovodstvo i financije donose nove izazove u karijeri. Pročitajte o čemu se radi!

Kredit kao nužnost, a ne izbor

Za velik broj građana Hrvatske rješavanje stambenog pitanja više nije stvar životnog napretka, nego osnovne egzistencije.

Dizanje kredita, stambeni kredit, hipoteka; Izvor: Pexels

Cijene nekretnina porasle su znatno brže od plaća, dok su najamnine postale nepredvidive i često gotovo jednako skupe kao kredit.

U takvim okolnostima, zaduživanje prestaje biti pitanje osobnog izbora i postaje jedina realna opcija za osiguravanje stabilnog doma.

Možda je vaša buduća karijera agent za nekretnine? Saznajte o kakvom se točno zanimanju radi.

Problem nastaje u trenutku kada kredit počne određivati cijeli životni ritam.

Kada rata zauzme velik dio mjesečnih primanja, plaća više ne služi za planiranje budućnosti, nego za pokrivanje prošlih odluka.

Svaki rast kamatne stope, svaki neočekivani trošak ili privremeni pad prihoda tada postaje ozbiljna prijetnja financijskoj ravnoteži.

Rata kredita danas čini gotovo polovicu, a ponekad i veći dio neto plaće. U takvoj situaciji ne postoji stvarni prostor za štednju, ulaganje ili sigurnosnu rezervu.

Sve iznad osnovnih troškova postaje luksuz.

Ogromni troškovi života

Čak i bez kreditnih obveza, svakodnevni troškovi života postali su ozbiljan financijski teret za velik broj zaposlenih.

Obitelj, skroman život, tenisice; Izvor: Pexels

Iako se povremeno govori o povećanjima primanja, ona su često neujednačena, selektivna i nedovoljna da nadoknade realni rast troškova.

Povišica rijetko kada dolazi sama od sebe. Za nju se morate izboriti. Posebno u privatnom sektoru. Pročitajte članak!

Posebno se ističe problem stanovanja. Cijene stanova u većim gradovima dosegle su razine koje su za prosječna primanja teško dostižne, dok su najamnine postale gotovo jednako opterećujuće kao i kredit.

Stanovanje je tako postalo najveća pojedinačna stavka kućnog budžeta, bez realne alternative ili fleksibilnosti.

Problem nije samo u visini troškova, nego u njihovoj stalnosti. Riječ je o izdacima koje nije moguće značajno smanjiti bez ozbiljnog narušavanja kvalitete života.

Režije se moraju platiti, hrana kupiti, a stan u kojem se živi zagrijati i održavati.

Kada se svi fiksni troškovi zbroje, vrlo često ne ostaje gotovo ništa za štednju, dodatnu edukaciju, neplanirane situacije ili dugoročno planiranje.

Financijska stabilnost postaje kratkoročna, preživljavanje iz mjeseca u mjesec.

Financijska stabilnost, dijete, tata; Izvor: Pexels

Vezano uz temu, pročitajte članak “Plaća i stambeni kredit.”

Pričajmo o teretu

Svatko tko radi kvalitetno i puno, a svejedno nema dovoljno sredstava za pristojan život, mora glasno progovarati o temi.

Najviše problema imaju sljedeće skupine stanovnika:

Mladi zaposleni

Mladi ljudi moraju ulaziti u kreditne obveze u ranoj fazi karijere, s plaćama koje tek trebaju rasti i stabilizirati se.

Istovremeno se suočavaju s rekordno visokim cijenama stanova i najma, zbog čega velik dio prihoda odlazi na osnovno stanovanje.

Umjesto da energiju usmjere na profesionalni razvoj, dodatne edukacije ili promjenu posla, mladi zaposleni velik dio mentalnog i financijskog kapaciteta troše na puko preživljavanje.

Obitelji s djecom

Za obitelji s djecom financijski pritisak dodatno raste. Troškovi vrtića, škole, prijevoza, prehrane i izvanškolskih aktivnosti brzo se zbrajaju, dok se istovremeno povećavaju i troškovi stanovanja.

Čak i kućanstva s dva prosječna primanja sve teže osjećaju financijsku sigurnost. Svaka nepredviđena situacija radi dodatni pritisak.

Kuhanje, doručak, obitelj, namirnice, troškovi; Izvor: Pexels

A budimo realni, automobili se kvare, troškovi života rastu, kamate su sve veće.

Visokoobrazovani stručnjaci

Jedan od najvećih paradoksa suvremenog tržišta rada jest činjenica da ni visoko obrazovanje više ne jamči financijski mir.

Plaće visokoobrazovanih stručnjaka često izgledaju solidno u usporedbi s prosjekom, ali realni troškovi života, osobito stanovanja u urbanim sredinama, brzo poništavaju tu prednost.

Odgovornost, radno opterećenje i očekivanja rastu, dok osjećaj sigurnosti ostaje izostao.

Sigurnost mladih na radnim mjestima mora biti poslodavcima prioritet. Pročitajte detalje u članku!

Psihološki teret koji se rijetko spominje

Financijska nesigurnost prelijeva se u sve aspekte svakodnevnog života. Utječe na odnose, zdravlje i radnu motivaciju. Ljudi su umorni, zabrinuti i često razočarani jer unatoč stalnom radu nemaju osjećaj napretka.

Dugoročno, takav pritisak vodi do smanjenog zadovoljstva poslom, povećanog rizika od izgaranja i postupnog gubitka povjerenja u sustav rada i nagrađivanja.

Umor, iscrpljenost, nesigurnost; Izvor: Pexels

Zaposlenje bi trebalo donositi sigurnost i predvidljivost, a ne stalnu napetost i brigu oko svakog sljedećeg mjeseca.

Burnout (izgaranje) prava je pošast modernog doba. Iz članka na linku saznajte kako se možete zaštititi. 

Zašto štednja više nije rješenje

Savjeti o štednji često promašuju suštinu problema. Većina ljudi već štedi koliko može. Problem nije u kavi ili godišnjem odmoru, nego u omjeru prihoda i osnovnih troškova.

Kada plaća jedva pokriva osnovne obveze, nema prostora za bolje upravljanje novcem. Potrebna je strukturna promjena, a ona često počinje promjenom posla ili karijernog smjera.

Kada je na vidiku promjena posla, posjetite ZaposliSe!

Promjena posla kao racionalna odluka

Vidimo da dobar dio posla ne mijenja posao iz izbora, jer to želi, nego jer mora.

Tržište rada se mijenja, a određene vještine i zanimanja postaju znatno traženiji, a time i bolje plaćeni.

Informirani zaposlenici danas:

• prate kretanja na tržištu rada
• uspoređuju plaće i uvjete

Povišica, dodatak plaći, Euro; Izvor: Pexels

• razmišljaju dugoročno

Pasivnost više nije opcija kada plaća ne pokriva osnovne životne potrebe.

Vrijeme je za iskren razgovor o plaćama

Niste neuspješni ako vam prosječna plaća ne pokriva ratu kredita. Radi se o znaku da tržište rada i troškovi života više nisu usklađeni.

O tome se mora govoriti otvoreno. Bez uljepšavanja. Bez skrivanja iza statistike.

Rad bi trebao omogućiti život, a ne preživljavanje.

Normalan život i normalan posao

Ako vam posao ne pokriva osnovne životne troškove, razmislite o promjeni!

Potražite idealan posao! Kliknite na oglase već danas!