Standard ne govori samo o našoj zaradi i visini plaće. Ukupan dohodak pokazuje možemo li podmiriti režije bez kašnjenja, priuštiti adekvatno grijanje ili, na primjer, tjedan dana odmora.

Svakom će se dogoditi neočekivani trošak u životu. I svatko mora imati osjećaj financijske sigurnosti.

Povezano s time, Državni zavod za statistiku (DZS) svake godine provodi Anketu o dohotku stanovništva (EU-SILC).

Novo istraživanje je upravo počelo, s početkom ožujka. Podaci će se prikupljati do kraja svibnja. Obuhvaćaju teme o standardu, primanjima i uvjetima stanovanja.

Nemojte se iznenaditi ako vas nazovu anketari!

Tema standarda života posebno je važna. Neprestano se dodiruje s tržištem rada. Naime, pratimo rast plaća sigurnost zaposlenja, dostupnost stanovanja, stabilnost ugovora i inflaciju.

Sve te okolnosti se direktno prelijevaju na život kućanstava.

U nastavku donosimo pregled što se točno mjeri, kako čitati pokazatelje. Također, što nam brojke govore o trendovima standarda.

Životni standard, majka, kćer, šoping, namirnice, plaća; Izvor: Pexels

Što se mjeri?

Anketa o dohotku stanovništva (EU-SILC) je europski usklađeno istraživanje koje služi za izračun pokazatelja raspodjele dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti.

Uz, naravno, dohotke, promatraju se i uvjeti stanovanja, materijalna (i socijalna) deprivacija, intenzitet rada u kućanstvu te razlike među regijama i skupinama stanovništva.

Gradnja kuće, obiteljski dom, kvaliteta života; Izvor: Pexels

Anketa se provodi na uzorku od 13.348 slučajno odabranih privatnih kućanstava.

Index navodi da će stanovnike telefonski kontaktirati ovlašteni anketari Državnog zavoda za statistiku ili će ih intervjuirati osobnim dolaskom na adresu.

O standardu najviše govore:

Da bismo preveli standard života u brojke, DZS (i Eurostat u okviru Europske unije) koristi nekoliko standardnih mjera. One su:

• Stopa rizika od siromaštva: udio osoba čiji je raspoloživi dohodak ispod 60% medijana (nakon socijalnih transfera).
• Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti: šira mjera koja kombinira rizik od siromaštva, deprivaciju i vrlo nizak intenzitet rada.
• Deprivacija (materijalna / materijalna i socijalna): pokazuje koliko ljudi ne može priuštiti određene “standardne” stavke zbog financijskih razloga.
• Vrlo nizak intenzitet rada: udio ljudi koji žive u kućanstvima gdje se radi malo (često je to dobar signal ranjivosti kućanstva).
• Nejednakost (Gini, S80/S20): pokazuje kako je dohodak raspodijeljen. Rast dohotka “svima” nije isti ako nejednakost raste.

Životni troškovi, potrebe, djeca; Izvor: Pexels

Cilj je tog istraživanja dobiti realnu sliku o tome kako žive građani Hrvatske i s kakvim se financijskim izazovima susreću.

Hrvatska kroz godine 2020. → 2024.

Kad usporedimo ključne pokazatelje, dobivamo mapu kretanja standarda.

Evo o čemu se radi.

1) Rizik od siromaštva: blagi rast do 2024.

• 2020.: 18,3%
• 2021.: 19,2%
• 2022.: 18,0%
• 2023.: 19,3%
• 2024.: 20,3%

U četiri godine vidimo pomak s razine oko 18% na preko 20%. Podaci ne znače odmah da je sve loše, nego da dio kućanstava zaostaje u odnosu na medijan dohotka (prag se pomiče kako se mijenja medijan).

Iz tog razloga baš ova mjera dobro hvata relativnu ranjivost, posebno u razdobljima inflacije i brzog rasta troškova.

Investiranje može biti temelj financijske sigurnosti. No, potrebna je financijski opismeniti stanovništvo. Pročitajte članak!

Investiranje, rast kapitala, euro; Izvor: Pexels

2) AROPE: pad nakon 2020., zatim ponovno rast

• 2020.: 23,2%
• 2021.: 20,9%
• 2022.: 19,9%
• 2023.: 20,7%
• 2024.: 21,7%

Ovdje se vidi zanimljiv obrazac. Nakon 2020. dolazi osjetno poboljšanje (2021.–2022.), a zatim lagano pogoršanje (2023.–2024.).

Podaci sada pokazuju da se dio kućanstava oporavio, ali da su kasnije novi pritisci (troškovi života, stanovanje, energenti) ponovno povećali ranjivost.

Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano kućanstvo iznosio je 7.407 eura na godinu.

No, za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina prag je iznosio 15.554 eura, pokazuju podaci DZS-a.

Dohodak raste, ali standard ne raste svima

DZS uz stope objavljuje i prosječni raspoloživi dohodak. U euro-iznosima (gdje je moguće) trend je jasan. Naime, prosjeci rastu.

Statistika, skupljanje podataka DZS; Izvor: dzs.gov.hr

2020.: prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu 113.516 kn (≈ 15.066 €), ekvivalentni 64.114 kn (≈ 8.509 €)

2021.: 117.340 kn (≈ 15.574 €), ekvivalentni 66.793 kn (≈ 8.865 €)

2022.: 126.399 kn (≈ 16.776 €), ekvivalentni 72.546 kn (≈ 9.629 €)

2023.: 18.843 €, ekvivalentni 10.891 €

2024.: 23.092 €, ekvivalentni 13.411 €

Poruka je da dohodak u prosjeku raste, no rast prosjeka ne garantira da svi prate tempo.

Ako je rast koncentriran u dijelu populacije (ili ako troškovi života pojedu rast), rizik od siromaštva može rasti čak i kad prosjek ide gore.

Nejednakost u standardu

Kada govorimo o standardu života, nije važno samo koliki je prosječni dohodak u zemlji, nego i kako je taj dohodak raspodijeljen među ljudima.

Iz tog razloga statistika koristi pokazatelje nejednakosti poput Gini koeficijenta i S80/S20 omjera.

Gini koeficijent

Pokazuje koliko su prihodi raspodijeljeni ravnomjerno.

Radnici, siromašni, bogati, razlike; Izvor: Pexels

Gini koeficijent pokazuje kolika je razlika između bogatijih i siromašnijih dijelova društva.

Vrijednost se kreće između 0 i 100.

• 0 znači potpuno jednaku raspodjelu, svi imaju isti prihod.
• 100 znači ekstremnu nejednakost – sav prihod ide samo jednoj osobi ili maloj skupini.

U Hrvatskoj su vrijednosti posljednjih godina bile:

• 28,5 (2022.)
• 29,7 (2023.)
• 29,8 (2024.)

Vidimo da se nejednakost blago povećava. Iako se radi o malim promjenama, one mogu pokazivati trend da se razlika između viših i nižih prihoda polako povećava.

S80/S20 omjer

Ovaj omjer pokazuje koliko zapravo najbogatiji zarađuju više od najsiromašnijih.

Bogatstvo, razlike, novac, cigara; Izvor: Pexels

Taj je pokazatelj još jednostavniji za razumjeti. Pokazuje koliko puta najbogatijih 20% stanovništva zarađuje više od najsiromašnijih 20%.

Primjer iz Hrvatske:

• 4,6 (2022.)
• 4,9 (2023.)

Znači da je u 2023. najbogatijih 20% stanovništva imalo gotovo pet puta veći dohodak od najsiromašnijih 20%.

Važnost za standard života

Kada se prosječni dohodak povećava, ne znači nužno da svima raste standard jednako.

Ako veći dio tog rasta ide prema višim prihodima, tada statistički prosjek raste, ali velik dio stanovništva to možda ne osjeti u svakodnevnom životu.

Zato i mali pomaci u pokazateljima nejednakosti mogu biti značajni. Oni mogu pokazivati da dio kućanstava brže povećava prihode, dok drugi dio ostaje u financijski osjetljivoj situaciji.

Zbog toga SE analize standarda života uvijek gledaju i prosječne prihode i raspodjelu tog dohotka.

Izloženi promjenama (dob, tip kućanstva)

Dob, status na tržištu rada i način stanovanja tri su faktora koji najčešće određuju koliko je neko kućanstvo izloženo ekonomskim poteškoćama.

Umirovljenici, niska mirovina, gospođa i gospodin šeću vrtom, drže se za ruke; Izvor: Pexels

Umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme. Saznajte više!

Stariji građani, najviši rizik siromaštva

Osobe starije od 65 godina kontinuirano su među skupinama s najvećim rizikom od siromaštva.

U 2023. godini stopa rizika od siromaštva za ovu dobnu skupinu iznosila je 34,8%, dok je u 2024. porasla na 37,0%.

Više od trećine starijih osoba u Hrvatskoj živi s dohotkom koji je ispod praga rizika od siromaštva.

Razlozi za to su višestruki. Mnogi stariji građani ovise isključivo o mirovini, a razina mirovina često je znatno niža od prosječnih plaća.

Nezaposleni, najveća financijska ranjivost

Nezaposlenost je jedan od najjačih pokazatelja rizika od siromaštva. Prema podacima za 2024., stopa rizika od siromaštva među nezaposlenima iznosila je 40,5%.

Drugim riječima, gotovo svaka druga nezaposlena osoba u Hrvatskoj nalazi se u zoni povećanog financijskog rizika.

Bez stabilnog izvora prihoda, kućanstva se često oslanjaju na socijalne naknade, pomoć obitelji ili povremene poslove.

Dodatni posao, dodatni prihod, povremeni posao

Takvi izvori prihoda obično su nestabilni i nedovoljni za pokrivanje svih životnih troškova.

Dugotrajna nezaposlenost dodatno povećava problem jer smanjuje mogućnosti ponovnog ulaska na tržište rada, a istodobno povećava financijski pritisak na cijelo kućanstvo.

Stabilno zaposlenje i redovita primanja jedan su od najvažnijih faktora koji smanjuju rizik od siromaštva.

Potražite kvalitetan natječaj za posao! 

Stanari i troškovi stanovanja

Treća skupina koja se često nalazi u nepovoljnijem položaju su osobe koje žive u najmu.

Prema podacima za 2024., stopa rizika od siromaštva među stanarima iznosila je 26,6%, dok je među vlasnicima nekretnina bila 20,1%.

Razlika proizlazi ponajprije iz troškova stanovanja. Kućanstva koja posjeduju nekretninu obično imaju znatno niže mjesečne troškove jer ne plaćaju najamninu.

Stanari, s druge strane, velik dio prihoda izdvajaju upravo za stanovanje. U razdobljima rasta cijena nekretnina i najamnina taj pritisak postaje još izraženiji.

Iznajmljivanje stanova, najam kuće, kuća, porez na najam

Posebno su pogođeni mlađi radnici i mlade obitelji koje još nisu riješile stambeno pitanje. Visoke cijene najma mogu značajno smanjiti raspoloživi dohodak kućanstva, čak i kada su prihodi relativno stabilni.

Uveden je porez na najam stana. Saznajte kako utječe na životni standard. 

Novo istraživanje o standardu života

Novo prikupljanje podataka koje Državni zavod za statistiku provodi od ožujka do kraja svibnja 2026. trebalo bi dati jasniju sliku o tome kako kućanstva u Hrvatskoj zapravo žive u aktualnim ekonomskim uvjetima.

U posljednjih nekoliko godina primanja su rasla, ali su istovremeno rasli i troškovi života.

Osim toga, istraživanje će pokazati kakav utjecaj imaju promjene na tržištu rada. Vidjet ćemo novosti oko zaposlenosti i intenziteta rada.

Rezultati će nam dati najrealniju sliku o tome u kojem se smjeru kreće standard života. Također, o promjenama na tržištu rada.

Ako tražite novi posao, pogledajte nove oglase.

Sada su aktualni poslovi u sezoni. Kliknite!