Z generacija ulazi na tržište rada u trenutku kada se radna okolina mijenja brže nego ikada prije.

Prethodne generacije karijere su  gradile u stabilnijem okruženju s jasnim putanjama i dugoročnim poslodavcima.

No, današnji se mladi suočavaju s brzim promjenama u potražnji za vještinama, nestankom tradicionalnih zanimanja i pojavom novih profesija.

Njihovi zahtjevi i očekivanja oblikuju ne samo poslodavce, nego i čitavo gospodarstvo.

O kojim se očekivanjima tu radi i kako se poslodavci mogu prilagoditi? Saznajte iz nastavka teksta!

Što Z generaciju razlikuje od drugih?

Rođeni između sredine 1990-ih i ranih 2010-ih, pripadnici Z generacije odrasli su uz internet, društvene mreže i digitalne alate.

Digitalija je oblikovana njihova očekivanja. Sada ta generacija želi fleksibilnost, mogućnost kombiniranja posla i privatnog života, ali i poslodavce koji razumiju važnost smisla i svrhe u radu.

Digitalni marketing, osoba u odijelu drži tablet s natpisom; Izvor: Pexels.com

Za njih je radno mjesto više od izvora prihoda. Iz tog razloga poslodavac mora pružati prostor za razvoj, učenje i osobno zadovoljstvo.

Za razliku od generacije X i milenijalaca, Z generacija ne vjeruje da je lojalnost prema jednom poslodavcu tajna uspjeha na tržištu rada.

Ako poslodavac ne može ponuditi prilike za rast i uravnotežen život, brzo će potražiti drugo rješenje.

Moguće da je Job sharing model poslovanja budućnosti. Saznajte više!

Utjecaj mladih na tržište rada

U Hrvatskoj se već sada jasno osjeća snažan utjecaj Z generacije na tržište rada.

Mlada generacija traži smisao u onome što rade, žele fleksibilnost, stalno učenje i, naravno… Odgovornost prema društvu i okolišu.

Mladi stručnjaci sve više traže fleksibilne oblike zapošljavanja, poput rada na daljinu, hibridnih modela ili skraćenog radnog vremena.

Njima je važno imati slobodu u organizaciji radnog dana, ali i sigurna primanja te stabilnost ugovora.

Honorarni djelatnici često potpisuju ugovor o djelu s poslodavcem. Saznajte više o ovom tipu ugovora.

Potpisivanje ugovora o djelu; Izvor: Pexels.com

Poslodavci se zbog toga nalaze pred dvostrukim izazovom. Pitanja koja si postavljaju je kako ponuditi fleksibilnost, a istovremeno zadržati produktivnost i financijsku održivost.

Jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta rada jest neusklađenost obrazovnog sustava i potreba gospodarstva.

Unatoč rekordno niskoj nezaposlenosti (5,0 posto, ispod prosjeka EU te na razini 1984.) nastavlja se snažan uvoz strane radne snage u Hrvatsku.

Prema dostupnim podacima, svake godine završava velik broj mladih u smjerovima društvenih i humanističkih znanosti, gdje je zapošljavanje otežano.

Istodobno, kronično nedostaje radnika u IT sektoru, zdravstvu, obrazovanju i građevini. Naime, radi se o sektorima koji nose razvoj i stabilnost gospodarstva.

Obzirom da su deficitarna zanimanja najtraženija, obrazovanje novih generacija mora ići u tom smjeru.

Zbog toga su prekvalifikacije i cjeloživotno učenje postale nužnost. Sve više mladih je svjesno da se diploma ne može promatrati kao završetak obrazovanja, već tek kao polazište.

Prekvalifikacija

Još je jedna važna stavka u svemu tome. Nova radna mjesta zahtijevaju vještine poput kritičkog razmišljanja, komunikacije i upravljanja vremenom.

No, njih ne možemo pronaći u obrazovnom sustavu. Na sreću, nedostatke možemo pretvoriti u prednost, pa tako u tome leži i prilika za Hrvatsku.

Ako se obrazovni sustav brže prilagodi potrebama tržišta, a poslodavci aktivno uključe u dizajniranje i provođenje programa edukacije, imamo rješenje.

Tako se može smanjiti odljev mladih stručnjaka i stvoriti konkurentno tržište rada koje prati europske trendove.

Sve gore napisano potvrđuje da su prekvalifikacije jedno od rješenja za potrebe našeg tržišta pročitajte više u članku! 

Što Z generacija traži od poslodavaca?

Kako bismo poslodavcima olakšali zapošljavanje, posložili smo poslovne i životne prioritete ove generacije:

Fleksibilnost. Nisu nužno vezani za ured; žele mogućnost prilagodbe radnog vremena i mjesta rada.

Razvoj i učenje. Traže stalnu edukaciju, mentorstva i mogućnost napredovanja.

Studentska praksa, učenici, praksa, dva studenta radi praktični rad; Izvor: Unsplash.com

Smisao i svrha. Žele raditi u tvrtkama čije vrijednosti prepoznaju i s kojima se mogu poistovjetiti.

Sigurnost. Iako cijene fleksibilnost, stabilna primanja i jasni uvjeti rada ostaju im važni.

Otvorenu komunikaciju. Očekuju povratne informacije i ravnopravnost, a hijerarhije doživljavaju drukčije nego starije generacije.

U svom životopisu morate istaknuti komunikacijske vještine. Rijetko koje radno mjesto nije ovisno o njima. Pročitajte članak na linku!

Odlazak u inozemstvo

Jedan od najvećih izazova hrvatskog tržišta rada već godinama je odlazak mladih u inozemstvo.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku svake godine napusti na desetke tisuća ljudi, a značajan dio čine upravo mladi visokoobrazovani stručnjaci.

Posebno zabrinjava činjenica da Z generacija, koja tek ulazi na tržište rada, u startu planira karijeru graditi van Hrvatske.

Za njih preseljenje nije dramatičan potez. Odrastali su u globalno povezanom svijetu i granice im ne znače prepreku, nego izazov i priliku.

Veće plaće očigledan su motiv. Razlike u prosječnim primanjima između Hrvatske i ovih zemalja često dosežu i do tri puta. No, plaća je samo dio slike.

Plaća, euri, inozemstvo, Z generacija; Izvor: Unsplash.com

Mladi odlaze jer vani pronalaze više prilika za učenje i napredovanje.

Strane tvrtke ulažu u interne edukacije, mentorstva i jasne karijerne putove, dok se u Hrvatskoj razvoj često svodi na individualnu snalažljivost i privatna ulaganja.

Dodatno, strane tvrtke nude modernije radne prakse. Uglavnom je to fleksibilno radno vrijeme, rad od kuće, well-being programe i otvorenu komunikaciju.

Rad od kuće odličan je model rada za virtualne asistente. Saznajte više o ovoj, sve popularnijoj, temi. 

Poslodavci sve češće uvode ovakve pogodnosti, ali još uvijek nedovoljno brzo i sustavno. Bolja ravnoteža između posla i života ono je što mladi najviše cijene.

Vjerojatno bi takva ravnoteža trebala biti cilj i ostalim generacijama. Naime, Z generacija ne želi karijeru koja ih iscrpljuje, već posao koji ostavlja prostor za privatni život, hobije i obitelj.

Iza odlaska krije se i nezadovoljstvo domaćim sustavom. Mladi često imaju osjećaj da su mogućnosti ograničene, da se napredovanje temelji na vezama, a ne na rezultatima, te da su institucije spore i nefleksibilne.

Ovako neće ići dalje bez jedne sveobuhvatne promjene. Poslodavci moraju prepoznati da ulaganje u ljude nije trošak. Jednostavno je dio razvoja.

Ljudski potencijali, razvoj poslovanja; Izvor: Unsplash.com

Država mora modernizirati obrazovni sustav, povezati škole i fakultete s gospodarstvom, smanjiti birokraciju i stvoriti uvjete u kojima se mladi mogu razvijati i ovdje.

Inovacije, poduzetništvo i jasna politika zapošljavanja moraju postati prioritet.

STEM stipendije dobar su primjer korisnog ulaganja u ljude i znanje. Saznajte više o tim stipendijama iz članka na linku. 

Formirajte svoju budućnost

Pretražite naše oglase za posao i pronađite poslodavca koji podupire vaše životne vrijednosti.

Zatražite pismo preporuke od bivših poslodavaca ili obrazovne institucije, napišite životopis i javite se na oglas za posao!