Psihologija rada  (industrijska i organizacijska) proučava kako posao utječe na naše misli, emocije i ponašanje. Bavi se motivacijom, stresom, odnosima u timu i osjećajem smisla.

Istražuje zašto neki ljudi cvjetaju u zahtjevnim okruženjima, dok drugi sagorijevaju. I, možda najvažnije, pokušava objasniti zašto nam posao sve češće ne izlazi iz glave.

U tom kontekstu pojavljuje se FOMO (Fear of Missing Out). U prijevodu, strah od propuštanja prilike.

Pojam su detaljnije opisali Przybylski i suradnici 2013. godine kao trajnu zabrinutost da drugi doživljavaju nešto vrijedno bez nas.

U početku se odnosio na društvene mreže i privatni život. Danas se strah preselio u ured.

U radnom svijetu FOMO znači nešto drugo. Radi se o strahu da će se odluka donijeti bez tebe. Da će netko drugi dobiti projekt. Da će se prilika pojaviti baš kad si offline. I da će tvoja karijera zbog toga stagnirati.

U nastavku pročitajte detalje!

Psihologija, HR, ljudski resursi; Izvor: Pexels

Kada FOMO postane radna navika

U privatnom životu FOMO znači da ne želiš propustiti zabavu. No, poslovnom svijetu pokazuje da ne želiš propustiti priliku. Razlika je ogromna. U igri su status, sigurnost i napredovanje.

Istraživanje Budnicka i suradnika iz 2020. pokazalo je da tzv. workplace FOMO vodi češćem provjeravanju poruka i većoj iscrpljenosti.

Zaposlenici koji osjećaju strah da će nešto propustiti teže se odvajaju od posla. Čak i kad formalno završe radni dan, mentalno ostaju uključeni.

Radoholičar, građevina, građevinski djelatnik, djelatnica, arhitektica; Izvor: Pexels

Ulaze u začarani krug. Naime, što više provjeravaš, to si svjesniji koliko se toga događa. A što si svjesniji, to se više bojiš da ćeš nešto propustiti.

Mentalno zdravlje je najvažnije. Pročitajte članak i saznajte više o temi!

Moramo uvijek biti uključeni?

Digitalna kultura nameće drugačiju svakodnevicu nego prije. Nema odmora niti mira za mozak. Pametni telefoni i aplikacije olakšali su komunikaciju. Ali su izbrisali granice.

Kako se osjećate kada stigne važan e-mail navečer? Poruke dolaze vikendom. Sastanci se zakazuju u zadnji tren.

Istraživanja o očekivanjima odgovaranja izvan radnog vremena pokazuju povezanost s emocionalnom iscrpljenošću.

Čak i kad ne odgovaraš, sama pomisao da bi mogao dobiti poruku stvara napetost. Stvara se anticipatorni stres.

FOMO u takvom okruženju raste.

Burnout je bolest suvremenog radnom mjesta. Prevenirajte na vrijeme. Pročitajte članak!

Sagorijevanje, psihološki teret, umor, iscrpljenost, burnout; Izvor: Pexels

Usporedbe koje nikad ne prestaju

I onda dođete na posao i svi se međusobno uspoređuju. Posebno na poslovnim platformama.

LinkedIn je postao digitalna vitrína profesionalnog života. Ondje vidimo promocije, priznanja, nove projekte i velike iskorake. Gotovo sve izgleda kao kontinuirani niz uspjeha.

Rijetko se dijele sumnje, pogreške ili faze stagnacije. Tako nastaje iskrivljena slika stvarnosti u kojoj se čini da svi stalno napreduju. Nije baš realan život.

Psihologija rada već desetljećima proučava fenomen društvene usporedbe u profesionalnom okruženju. Ljudi prirodno procjenjuju vlastitu vrijednost kroz usporedbu s drugima.

Problem nastaje kada uspoređujemo tuđe vrhunce s vlastitom svakodnevicom.

Tada procjena više nije objektivna, nego emocionalna. Istraživanja pokazuju da česta izloženost idealiziranim prikazima karijere može smanjiti zadovoljstvo poslom i pojačati osjećaj nedostatnosti.

Čak i kada su stvarni rezultati dobri. Može nam se dogoditi da si tuđi napredak sami postavimo kao osobni zaostatak.

Napredak u karijeri, rast, rad Pexels

Ne zato što realno stojimo lošije, nego zato što stalna usporedba pomiče naš unutarnji standard.

Umjesto da mjerimo vlastiti razvoj prema osobnim ciljevima, počinjemo ga mjeriti prema tuđim objavama.

Psihologija rada upozorava da takva dinamika dugoročno može utjecati na motivaciju, samopouzdanje i percepciju vlastite profesionalne vrijednosti.

Ljulja li vam se identitet ako odmaknemo titulu od imena? Tko ste izvan posla? Pročitajte članak!

Zašto nas toliko pogađa

Psihologija rada objašnjava da snažne reakcije na propuštanje nisu znak slabosti, nego odraz temeljnih ljudskih potreba.

U profesionalnom okruženju posebno su važne tri: potreba za pripadanjem, potreba za kompetencijom i potreba za kontrolom. Kada je ijedna od njih ugrožena, raste unutarnja napetost.

Potreba za pripadanjem znači da želimo biti dio tima.

Timski rad, tim, zajedništvo; Izvor: Pexels

Želimo biti uključeni u važne razgovore i osjećati da imamo svoje mjesto u organizaciji. Posao nije samo izvor prihoda, nego i izvor identiteta i društvene potvrde.

Ako se odluke donose iza zatvorenih vrata, ako informacije kruže neformalnim kanalima ili ako se neki članovi redovito izostavljaju iz komunikacije, javlja se osjećaj isključenosti.

Taj osjećaj može biti snažan jer aktivira strah od gubitka statusa i sigurnosti.

Potreba za kompetencijom odnosi se na želju da budemo sposobni i da naš rad ima smisla. Ljudi žele znati da napreduju, da uče i da njihov doprinos ima težinu.

Plaća mora pratiti taj rad i napor. Pročitajte više! 

Ako nisi uključen, lako je zaključiti da nisi dovoljno dobar.

Sljedeća potreba je kontrola. U radnom okruženju kontrola znači osjećaj predvidljivosti i utjecaja. Želimo razumjeti kako se donose odluke i kako naše ponašanje utječe na ishode.

Zajedništvo, pripadanje, timski rad, sloga; Izvor: Pexels

Kada su procesi nejasni i komunikacija fragmentirana, raste nesigurnost. U takvom okruženju ljudi pokušavaju uhvatiti što više informacija kako bi smanjili neizvjesnost.

I onda kreće poznati scenarij. Vječito praćenje poruka, sastanaka i promjena općenito u tvrtki.

Psihološka sigurnost

S druge strane, tvrtke koje jasno definiraju ciljeve, odgovornosti i kriterije napredovanja stvaraju psihološku sigurnost.

Kada znaš što se od tebe očekuje i kako se mjeri uspjeh, nema potrebe da svaku poruku doživljavaš kao priliku ili prijetnju.

Transparentnost smanjuje nesigurnost. Jasna komunikacija vraća osjećaj kontrole. A redovita i konstruktivna povratna informacija jača osjećaj kompetentnosti.

Psihologija rada pokazuje da ljudi najbolje funkcioniraju u okruženjima gdje su te tri potrebe zadovoljene. Tada energija ide u kvalitetu rada i razvoj, a ne u stalno dokazivanje vlastite prisutnosti.

Granica između ambicije i tjeskobe

Ambicija je zdrava. Naime, pokreće razvoj, potiče učenje i daje energiju za napredovanje. U psihologiji rada ambicija se povezuje s unutarnjom motivacijom.

Ambicija, uspjeh, potrebe, zadovoljstvo; Izvor: Pexels

Želimo rasti, učiti nove vještine i ostvariti osobne ciljeve.

Prenosive vještine vode prema željenom poslu. Pročitajte članak!

Kada radimo iz interesa i smisla, osjećamo angažiranost, a napor doživljavamo kao ulaganje, ne kao prijetnju.

Problem nastaje kada motivacija više ne dolazi iz želje, nego iz straha.

Tada rad prestaje biti prostor razvoja i postaje polje obrane. U takvom stanju osoba može biti izuzetno aktivna, ali iznutra iscrpljena.

Teorija samoodređenja (Deci i Ryan) jasno razlikuje unutarnju i kontroliranu motivaciju.

Istraživanja pokazuju da je unutarnja motivacija povezana s većim zadovoljstvom, boljom izvedbom i dugoročnom dobrobiti.

No, kontrolirana motivacija vođena pritiskom, strahom ili vanjskim očekivanjima, povezana  je s napetošću i sagorijevanjem.

Kada nas pokreće strah od gubitka statusa ili prilike, radimo više, ali ne nužno kvalitetnije.

Prenosive vještine

Psihološko odvajanje od posla

Psihologija rada također naglašava važnost oporavka.

Model radnog opterećenja i oporavka (Meijman & Mulder) pokazuje da je mentalno isključivanje nakon radnog vremena neophodno za dugoročnu izvedbu.

Ljudi koji se uspijevaju odvojiti od posla tijekom slobodnog vremena imaju više energije, bolji fokus i manju razinu iscrpljenosti.

Studije o burnoutu, uključujući istraživanja Christiny Maslach, potvrđuju da kronični stres bez adekvatnog oporavka vodi emocionalnoj iscrpljenosti, cinizmu i smanjenoj učinkovitosti.

Drugim riječima, stalna napetost može kratkoročno povećati angažman, ali dugoročno smanjuje kapacitet za kvalitetan rad.

Psihologija rada jasno poručuje da održiva karijera nije ona u kojoj stalno dokazuješ da si prisutan, nego ona u kojoj znaš kada stati, odmoriti i vratiti se s više snage.

Klik do posla, zaposlise

Neka posao bude zrela odluka

Ne možeš biti na svakom sastanku i ne možeš prihvatiti svaki projekt. Moraš znati odabrati gdje ćeš uložiti svoje vrijeme i energiju. Zadrži fokus na važnom.

Psihologija rada i istraživanja o stalnoj povezanosti pokazuju da kontinuirana dostupnost bez stvarnog odmora dugoročno vodi prema iscrpljenosti i sagorijevanju.

Možda ne kasniš, možda samo pokušavaš držati tempo koji nije tvoj.

Karijera nije sprint, nego dug put na kojem su izdržljivost i jasno postavljene granice važnije od stalne prisutnosti.

Zato biraj radna okruženja koja nude jasno definirane uloge, realna očekivanja i prostor za oporavak.

Pronađi poslove koji poštuju tvoje granice i omogućuju dugoročan razvoj, jer uspjeh koji traje uvijek ima zdrav temelj.

Pregledaj natječaje za posao!