Prosječna plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura neto, no što ta brojka zaista znači za svakodnevni život u najvećem hrvatskom gradu?

Kako se ti iznosi razlikuju ovisno o industriji, razini iskustva i tipu poslodavca? I koliko od te plaće zapravo ostane nakon svih mjesečnih troškova?

Zagreb je glavno administrativno, gospodarsko i kulturno središte Republike Hrvatske.

U njemu živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva zemlje, a koncentrirana je otprilike trećina svih registriranih poslovnih subjekata.

Htjeli ili ne, ta koncentracija ekonomske aktivnosti čini Zagreb neizbježnom referentnom točkom za svakoga tko traži posao.

Temom prosječne plaće se bavimo u smislu orijentira pri pregovorima o primanjima. Pročitajte o čemu se radi!

Statistika plaća u Zagrebu

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Zagrebu iznosi 1703 eura.

Novčanik, plaća, euri; Pexels

Taj se podatak odnosi na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenom u pravnim osobama na području Grada Zagreba.

Pritom treba imati na umu da DZS prikuplja podatke od pravnih osoba.

Taj podatak govori da samostalne djelatnosti, obrtnici i mikropoduzetnici nisu nužno obuhvaćeni tim statistikama.

Bruto plaća naspram neto plaće

Svaka osoba na tržištu rada mora razlikovati bruto i neto iznose plaće.

Prosječna bruto plaća u Zagrebu kreće se oko 2300 do 2400 eura, a razliku do neto iznosa čine propisani doprinosi i porez.

Struktura obustava iz bruto plaće izgleda ovako:

• Doprinos za mirovinsko osiguranje prvog stupa iznosi 15 posto bruto plaće.
• Doprinos za mirovinsko osiguranje drugog stupa iznosi 5 posto bruto plaće.
• Porez na dohodak obračunava se progresivno: 20 posto na godišnju poreznu osnovicu do 50.400 eura i 30 posto na iznos iznad tog praga.
• Na izračunati porez primjenjuje se prirez Grada Zagreba od 18 posto.

Isplata povrata poreza

Zaposlenik na svoj račun dobije otprilike 60 do 65 posto ukupnog bruto iznosa. Točan omjer ovisi o osobnom odbitku, broju uzdržavanih članova obitelji i eventualnim poreznim olakšicama.

Medijalna plaća kao realnija slika primanja

Aritmetički prosjek plaća ima jednu ozbiljnu manu. Lako ga iskrivljuju ekstremno visoke ili niske vrijednosti.

Zato je medijalna plaća, odnosno iznos kod kojeg jedna polovica zaposlenih zarađuje manje a druga više, pouzdaniji pokazatelj tipičnih primanja.

Kako je u Zagrebu? Naime, medijalna neto plaća u Zagrebu iznosi oko 1472 eura.

Vidimo da je iznos znatno niži od aritmetičkog prosjeka od 1703 eura i znači da više od polovice zaposlenih Zagrepčana zarađuje manje od prosječne plaće.

Razlika od gotovo 230 eura između prosjeka i medijana ukazuje na izraženu nejednakost u primanjima.

Mali je broj visoko plaćenih pozicija, najčešće ih nalazimo u IT sektoru, financijama, nafti i plinu te menadžmentu, značajno podiže ukupni prosjek.

Plaća više neće biti tajna. Stiže nam direktiva od transparentnosti plaća. Pročitajte članak!

Direktiva o transparentnosti plaća

Trendovi rasta plaća

Plaće u Zagrebu bilježe kontinuirani rast posljednjih godina. Pokretači tog trenda su višestruki.

Neki od utjecaja su ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengenski prostor 2023. godine.

Ostali, ali i ne manje bitni razlozi su pojačana konkurencija za radnu snagu uzrokovana emigracijom.

Zatim, sustavno podizanje minimalne plaće, te opći inflatorni pritisci koji su prisilili poslodavce na korekcije primanja.

Međugodišnji rast prosječne neto plaće u Zagrebu u posljednje tri godine kretao se između 8 i 12 posto. 

Dio tog rasta odražava realnu aprecijaciju plaća, ali znatan dio predstavlja kompenzaciju za inflaciju koja je u 2022. i 2023. godini premašivala 8 posto na godišnjoj razini.

Plaće prema industriji i sektoru

Visina plaće ovisi o sektoru u kojem zaposlenik radi. Tako vidimo da u nekim djelatnostima primanja premašuju prosjek i za više od 100 posto, dok su u drugima znatno ispod granice od 1703 eura.

Inflacija, poduzetništvo

Nafta, plin i energetika

Prema podacima Grada Zagreba, djelatnosti opskrbe naftom, plinom i energentima nalaze se među apsolutno najbolje plaćenim sektorima u gradu.

Prosječne neto plaće u ovim djelatnostima nadmašuju gradski prosjek za 30 do 50 posto, a u nekim slučajevima i više.

Razlog tome je visoka kapitalna intenzivnost ovih industrija, potreba za specijaliziranim kadrom i prisutnost velikih tvrtki poput INA-e čije je sjedište u Zagrebu.

IT i tehnološki sektor

Informacijska tehnologija tradicionalno prednjači po primanjima.

Prosječna neto plaća u IT sektoru u Zagrebu kreće se od 2000 do 2800 eura, a iskusni programeri, arhitekti sustava i tehnički voditelji timova nerijetko dosežu 3000 do 4000 eura neto.

Zagreb se profilirao kao regionalno središte za softverski razvoj, s domaćim tvrtkama poput Infobipa, Rimac Technologyja, Nanobita i Photomatha, ali i uredima međunarodnih kompanija.

Potražnja za IT stručnjacima kontinuirano premašuje ponudu, što održava plaće na visokoj razini.

.NET developer

Frontend i backend developeri, DevOps inženjeri, stručnjaci za kibernetičku sigurnost i data scientisti spadaju među najtraženije i najbolje plaćene profile.

Financije i bankarstvo

Financijski sektor nudi nadprosječna primanja. Prosječna neto plaća u bankarstvu, osiguravajućim društvima i financijskim institucijama kreće se od 1800 do 2500 eura.

Specijalizirane pozicije poput aktuara, risk analitičara, investicijskih savjetnika i voditelja financijskog kontrolinga mogu dosezati i više iznose.

Gotovo sve veće hrvatske banke i osiguravajuće kuće imaju sjedišta u Zagrebu, čime ovaj sektor zapošljava značajan broj visokokvalificiranih stručnjaka.

Fintech sektor koristi ATS sustave za zapošljavanje. Pročitajte članak!

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazuje širok raspon plaća. Liječnici specijalisti u bolničkim ustanovama mogu očekivati neto plaće od 2000 do 3000 eura, a u privatnim klinikama i više.

Medicinske sestre i tehničari zarađuju od 1200 do 1600 eura neto, što je ispod ili oko gradskog prosjeka.

HZZO, zdravstvene iskaznice, naknade za bolovanje 

Farmaceuti se pozicioniraju u rasponu od 1500 do 2000 eura.

Nedostatak medicinskog osoblja, posebice nakon odlaska zdravstvenih radnika u zapadnoeuropske zemlje, postupno podiže plaće i u ovom sektoru.

Primalje su sve traženije. Saznajte više u članku na poveznici!

Obrazovanje

Plaće u obrazovanju tradicionalno zaostaju za prosjekom. Učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama zarađuju od 1200 do 1500 eura neto, ovisno o stažu, zvanju i koeficijentima.

Sveučilišni profesori primaju nešto više, u rasponu od 1600 do 2200 eura, uz značajne razlike prema akademskom zvanju i instituciji.

Ugostiteljstvo, turizam i maloprodaja

Ugostiteljstvo i turizam nude prosječne neto plaće od 1000 do 1400 eura, uz česte sezonske ugovore i prekovremeni rad.

Napojnice neslužbeno podižu ukupna primanja, ali osnovna plaća najčešće ostaje ispod gradskog prosjeka.

Gastronomija, turizam, kuhanje; Pexels

Maloprodajni sektor spada među slabije plaćene djelatnosti, s prosječnim plaćama prodajnog osoblja od 900 do 1200 eura neto.

Plaće prema razini iskustva

Početne pozicije

Osobe koje tek ulaze na tržište rada u Zagrebu, uključujući pripravnike i juniore s manje od dvije godine iskustva, mogu očekivati neto plaće od 900 do 1300 eura.

Razlike po sektoru su izražene. Junior programer u uspješnoj IT tvrtki može početi s 1300 do 1600 eura, dok početna pozicija u administraciji rijetko prelazi 1000 eura.

Srednja razina karijere

Stručnjaci s tri do deset godina iskustva čine okosnicu zagrebačkog tržišta rada. Njihove neto plaće kreću se od 1400 do 2200 eura, pri čemu specijalizacija igra ključnu ulogu.

Certificirani stručnjaci, projektni voditelji i osobe s dokazanim rezultatima pregovaraju o znatno boljim uvjetima od generalista.

Razmišljanje, učenje, edukacija, komuniciranje, psihologija, rad na sebi; Shutterstock

Seniorske i upravljačke pozicije

Na seniorskoj razini i u menadžmentu plaće dosežu 2500 do 5000 eura neto.

Executive pozicije u multinacionalnim kompanijama ponekad nude ukupne kompenzacijske pakete koji premašuju 7000 do 10.000 eura mjesečno.

Zagreb u usporedbi s ostatkom Hrvatske

Usporedba s hrvatskim gradovima

Zagreb nedvojbeno prednjači u primanjima u cijeloj Hrvatskoj.

Prosječna neto plaća od 1703 eura uspoređuje se s otprilike 1350 do 1450 eura u Splitu.

Zatim, 1300 do 1400 eura u Rijeci, 1250 do 1350 eura u Zadru, 1200 do 1300 eura u Varaždinu i 1150 do 1250 eura u Osijeku.

Razlika se kreće od 15 do 30 posto, a u usporedbi s manjim mjestima i ruralnim područjima može premašiti i 40 posto.

Regionalna usporedba

U širem regionalnom kontekstu, Zagreb se pozicionira konkurentno.

Plaće u Zagrebu dostigle su, a po nekim mjerenjima i prestigle, razinu plaća u Ljubljani.

Prosječna plaća, plaća, preživljavanje

Istodobno, značajno nadmašuju razine u Beogradu (oko 900 do 1050 eura), Sarajevu (oko 800 do 950 eura) i Podgorici (oko 850 do 1000 eura).

U odnosu na prosjek Europske unije, koji iznosi otprilike 2200 do 2500 eura neto, Zagreb se još uvijek nalazi u donjoj trećini.

Kada se, međutim, plaće korigiraju za razlike u troškovima života primjenom pariteta kupovne moći, pozicija Zagreba poboljšava se i odgovara otprilike razini od 1900 do 2100 eura u EU prosjeku.

Troškovi života i koliko ostane od 1703 eura

Stanovanje

Stanovanje je daleko najveći izdatak u Zagrebu. Najam jednosobnog stana u centru grada kreće se od 550 do 750 eura mjesečno, a izvan centra od 400 do 550 eura.

Režijski troškovi za stan od 60 do 70 četvornih metara iznose 150 do 250 eura mjesečno.

Za osobu koja živi sama i plaća najam u središtu Zagreba, samo stanovanje može apsorbirati 40 do 55 posto prosječne plaće.

Ostali troškovi

Mjesečna potrošnja na hranu i namirnice za jednu osobu kreće se od 250 do 400 eura.

Mjesečna karta za javni prijevoz košta oko 40 do 53 eura. Obrok u restoranu srednje kategorije iznosi 10 do 15 eura, a kava u kafiću 1,50 do 2,50 eura.

Minimalna plaća, računanje, preživljavanje, kalkulator, digitron; Pexels

Okvirni mjesečni budžet

Za osobu s prosječnom neto plaćom od 1703 eura, okvirni mjesečni proračun izgleda otprilike ovako.

Najam jednosobnog stana izvan centra iznosi oko 480 eura, režije oko 180 eura, hrana i namirnice oko 320 eura, prijevoz oko 50 eura.

Zatim, zdravlje i higijena oko 50 eura, odjeća oko 60 eura, izlasci i zabava oko 100 eura, te ostali troškovi oko 80 eura. Ukupno je to oko 1320 eura, što ostavlja otprilike 383 eura za štednju.

Ovaj izračun pretpostavlja osobu bez kredita, automobila i djece. Za obitelji s djecom ili za one koji otplaćuju stambeni kredit, prosječna plaća može biti na samoj granici dovoljnog.

Čimbenici koji utječu na visinu plaće

Obrazovanje ostaje snažan prediktor visine primanja. Osobe s diplomom visokog obrazovanja zarađuju 30 do 60 posto više od osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Učenički poslovi, učenik, posao

Znanje stranih jezika, posebice njemačkog, donosi premiju od 10 do 20 posto u određenim sektorima.

Izgledi za budućnost

Većina ekonomskih analitičara predviđa nastavak rasta plaća u Zagrebu u narednim godinama, premda umjerenijim tempom.

Očekivani godišnji rast nominalnih plaća kreće se od 5 do 8 posto, dok bi realni rast trebao iznositi 2 do 4 posto.

Za svakog pojedinca, stvarno značenje ovih brojki ovisit će o sektoru zaposlenja, razini iskustva, stambenoj situaciji i osobnim financijskim prioritetima.

Tražite posao? Pronađite svoj natječaj za posao na našim stranicama!

Prijavite se već danas!