Proljeće donosi više od promjene vremena. Mijenja i način na koji radimo, razmišljamo i donosimo poslovne odluke.

Dulji dani, više sunčeve svjetlosti i porast energije ne utječu samo na raspoloženje, već i na produktivnost. Promjene gotovo sigurno svatko od nas osjeti na svojoj koži.

Poslovni rezultati pokazuju dinamiku rada. Dok se zima često povezuje s padom motivacije i sporijim tempom, proljeće donosi svojevrsni reset.

Proljeće u poslovnom kontekstu nije samo prijelazno razdoblje između dva kvartala.

Sezona je u kojoj se aktiviraju novi projekti, intenzivira zapošljavanje i otvara prostor za promjene bilo kojeg tipa.

Netko traži novi posao, povišicu ili redefinira poslovne ciljeve. Želimo vam dobro jutro, ugodno buđenje i bistrinu pri odlukama!

Više energije, ali i veći pritisak

Istraživanja pokazuju da veća izloženost dnevnom svjetlu pozitivno utječe na razinu serotonina.

Rezultat je bolje raspoloženje, veća koncentracija i veća radna učinkovitost.

Traktor, proljeće, rad; Pexels

Zaposlenici u proljeće prirodno imaju više energije za fokusiran rad, donošenje odluka i preuzimanje inicijative.

Dulji dani i više dnevnog svjetla direktno utječu na naš ritam. Radi se o unutarnjem biološkom satu koji regulira spavanje, budnost i razinu energije tijekom dana.

Kada se taj ritam stabilizira, dolazi do:

• bolje koncentracije i duljeg zadržavanja fokusa.
• veće motivacije za izvršavanje zadataka.
• veće otvorenosti prema promjenama i novim poslovnim izazovima.

Pogledajte malo u svom poslovnom okruženju. Produktivnost tima je veća nego preko zime. Kolege brže donose odluke i imaju volje za pokretanje novih projekata.

U proljetnom periodu bolovanja nisu baš toliko česta. Pročitate članak!

Druga strana priče pokazuje da promjena godišnjeg doba za organizam predstavlja svojevrsni stres. Tijelo se mora prilagoditi novim uvjetima i dolazi do proljetnog umora.

Taj fiziološki proces se vidi kroz sljedeće manifestacije:

• osjećaj iscrpljenosti unatoč dovoljno sna.
• pad koncentracije i otežano zadržavanje fokusa.
• smanjenu produktivnost i sporije izvršavanje zadataka.
• manjak motivacije za rutinske aktivnosti.

Proljeće, rad, cvijeće, tablet; Pexels

Sezona poslovnog rasta

U poslovnom svijetu proljeće se poklapa s fazom implementacije. Planovi prestaju biti slovo na papiru i kreće konkretan rad.

Nakon početka godine (Q1), kada se definiraju ciljevi, budžeti i prioriteti, upravo proljeće donosi operativni zamah.

U tom razdoblju najčešće dolazi do pokretanja novih projekata, povećanja marketinških aktivnosti i rasta poslovne dinamike i intenzivnijeg rada timova.

Zašto je sve navedeno važno? Jer tvrtke baš tada (odnosno sada) imaju veću potrebu za ljudima, novim idejama i reorganizacijom timova.

Tvrtke tada prelaze iz faze planiranja u fazu izvršenja.

Započinju dodatna zapošljavanja ili proširenje postojećih timova.

Podaci s tržišta rada potvrđuju ovu dinamiku. Prema analizama platformi poput LinkedIna i Indeeda, broj oglasa za posao značajno raste početkom godine.

Vrhunac vidimo u siječnju i veljači, ali ostaje visok i tijekom proljetnih mjeseci.

Primjerice, istraživanje američke tvrtke Apt pokazuje da se 30–40% godišnjih zapošljavanja realizira u prvom kvartalu.

Tražim posao, razgovor za posao; Pexels

Kontinuitet zapošljavanja nastavlja kroz travanj i svibanj, prije ljetnog usporavanja.

Dodatno, prema podacima iz industrije zapošljavanja, proljeće je razdoblje u kojem poslodavci aktivno popunjavaju važne pozicije kako bi ostvarili godišnje ciljeve.

Otvaraju se natječaji i ubrzava selekcijski proces.

Saznajte koje alate za zapošljavanje oblikuje umjetna inteligencija. K tome, iz članka na spojki možete saznati je li takav način probira dobar za vas. 

Istovremeno, kandidati koji se prijavljuju u ovom periodu, imaju veću šansu za zapošljavanje. Tvrtke žele brzo reagirati i osigurati resurse za projekte u tijeku.

Zanimljivo je i da se u proljeće bilježi veća mobilnost zaposlenika.

Veći broj zaposlenika razmatra promjenu posla upravo u razdoblju od ožujka do lipnja, nakon što evaluiraju prethodnu godinu i prve mjesece nove.

Tržište se dodatno otvara i povećava se broj dostupnih prilika.

Tražite novi posao? Osvježite svoj životopis i bacite se u potrage!

Broj oglasa za posao (proljeće 2026.)

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, početkom 2026. godine bilo je oko 20.200 otvorenih radnih mjesta.

Vidimo nastavak visoke potražnje za radnom snagom i nakon snažnog početka godine.

Nezaposlenost, ZaposliSe

Takva razina oglasa tipična je za rano proljeće (ožujak–travanj), kada tržište rada zadržava momentum iz prvog kvartala i ulazi u fazu intenzivne realizacije poslovnih planova.

Najveća potražnja za radnicima je u sektorima poput turizma, trgovine, logistike i marketinga.

Proljeće predstavlja svojevrsni drugi val zapošljavanja.

Manje eksplozivan nego siječanj, ali stabilan i kontinuiran.

Moramo naglasiti da otvorenih radnih mjesta ne odražava samo sezonske poslove, već i velik broj stalnih i stručnih pozicija.

Posebno u područjima gdje već godinama postoji manjak kvalificirane radne snage.

Osim toga, zbog niske nezaposlenosti i povećane mobilnosti zaposlenika, poslodavci su često prisiljeni brže reagirati i biti konkurentniji.

Time dodatno povećava vidljivost oglasa i dinamiku zapošljavanja.

Nezaposlenost (proljeće 2026.)

Prema najnovijim dostupnim podacima portala Financije.hr, početkom 2026. godine u Hrvatskoj je bilo oko 82.600 nezaposlenih osoba.

Novi posao, prvi posao, tražim posao

Stopa registrirane nezaposlenosti kretala se između 4,7% i 4,9%.

Riječ je o razinama koje Hrvatsku svrstavaju u skupinu zemalja s relativno niskom nezaposlenošću, osobito u usporedbi s razdobljem prije desetak godina, kada su stope bile i dvostruko više.

Važno je naglasiti da je riječ o dugoročnom trendu pada nezaposlenosti, koji je rezultat kombinacije gospodarskog rasta, iseljavanja radne snage, ali i strukturnih promjena na tržištu rada.

Posljednjih godina sve je izraženiji nesrazmjer između ponude i potražnje za radom. Vidimo da je sve više otvorenih radnih mjesta u odnosu na broj dostupnih kandidata.

Nezaposlenost nije samo brojka. Pokazuje različite strane te problematike važne za sve nas. Pročitajte više u članku na spojki.

Detaljnije o nezaposlenosti

Hrvatska se i dalje nalazi u zoni vrlo niske nezaposlenosti, barem u kontekstu vlastitih povijesnih kretanja.

No, poslodavci također sve teže pronalaze odgovarajuće kadrove.

Spomenut ćemo još neke činjenice. U mnogim sektorima (IT, građevina, turizam, zdravstvo, marketing) postoji kroničan nedostatak radne snage.

Dodatno, zaposlenici imaju jaču pregovaračku poziciju bilo da traže novi posao, bolje uvjete ili povećanje plaće.

Niska nezaposlenost utječe i na dinamiku zapošljavanja.

Plaća i pregovaranje

Iz tog razloga poslodavci moraju:

• ubrzavati selekcijske procese.
• nuditi konkurentnije plaće i benefite.
• ulagati u employer branding i zadržavanje zaposlenika.

U takvom okruženju proljeće dodatno naglašava ove trendove.

Kako se broj projekata povećava, a potreba za radnom snagom raste, jaz između dostupnih kandidata i potreba tržišta postaje još vidljiviji.

Koji sektori traže najviše radnika

Opet koristimo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.  jasno pokazuju da je potražnja za radnicima u proljeće 2026. koncentrirana u nekoliko ključnih sektora.

Prije svega u uslužnim djelatnostima, građevini i zdravstvu.

Najveći volumen zapošljavanja trenutno dolazi iz turizma i ugostiteljstva, što je i očekivano s obzirom na pripremu za sezonu.

Samo u prva dva mjeseca 2026. godine izdano je više tisuća odobrenja za zapošljavanje u tim zanimanjima:

• 2.666 pomoćnih kuhara
• 2.381 pomoćnih konobara
• 907 konobara
• 697 kuhara

Uz to, značajna potražnja bilježi se i za:

• sobarima (1.526)
• čistačima (1.845)

Hotel, sezona, turizam, sobarice, čistačice; Pexels

Vidimo da je turizam i dalje najveći generator zapošljavanja u proljetnim mjesecima.

Građevina: konstantan deficit

Drugi ključni sektor je građevinarstvo, gdje potražnja nije sezonska, nego dugoročna.

Prema podacima, traže se:

• 1.899 radnika u visokogradnji
• gotovo 900 radnika u niskogradnji

Uz to, HZZ kontinuirano ističe deficit zanimanja poput:

• zidara
• tesara
• krovopokrivača
• keramičara

Građevinski sektor čini gotovo polovicu svih deficitarnih zanimanja u Hrvatskoj, što ga čini jednim od najkritičnijih za tržište rada.

Zdravstvo, STEM i socijalna skrb: kronični manjak

Učenica, mentorica, graditeljstvo, STEM; Pexels

Treća velika skupina su visokokvalificirani profili, gdje potražnja raste dugoročno, neovisno o sezoni.

Izrazito su traženi:

• liječnici i medicinske sestre
• logopedi i stručnjaci za rehabilitaciju
• inženjeri (posebno strojarstvo i IT)
• stručnjaci za STEM

Istovremeno, zbog starenja stanovništva, sve više raste potreba za:

• njegovateljima
• osobnim asistentima
• radnicima u socijalnoj skrbi

Tražite posao?

Pronađite natječaj za posao koji pokriva sve vaše potrebe!

Kliknite na oglase već danas!