Slobodni dani za selidbu (plaćeni dopust za preseljenje) propisan je Zakonom o radu, odredba članka 86.

Taj članak propisuje da zaposlenik ostvaruje pravo na plaćeni dopust u slučaju važnih potreba. Neke od njih su rođenje djeteta, teža bolest, smrt člana obitelji, sklapanje braka i slično.

Zaposlenik ima ukupno sedam slobodnih radnih dana godišnje koje može utrošiti u te svrhe. Drugačije može biti uređeno jedino kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Radnik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću.

Također, nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost.

Pročitajte više o drugačijem načinu zaposlenja – honorarnom poslu i potpisivanju ugovora o djelu. 

Selidba, slobodni dani; Izvor: Unsplash.com

Zakon o radu i preseljenje

Zakon o radu ne navodi konkretno slučajeve važnih potreba.

I zato ako kolektivnim ugovorom (ili drugim pravnim izvorom) nije predviđeno pravo na plaćeni dopust za slučajeve selidbe, zaposlenik ih niti neće ostvariti prema Zakonu o radu.

Ako pravnim izvorima nisu razrađeni slučajevi prava na plaćeni dopust, radnik bi prema odredbama Zakona o radu ostvario to pravo samo za one slučajeve nabrojene u članku 86.

No, ne i za neke druge slučajeve.

To bi značilo da slobodni dani za preseljenje nisu poslodavcu obavezni, odnosno Zakon ga na to ne obvezuje. Radi se o dobroj volji poslodavca.

Navedeno ne priječi poslodavca da radniku prizna to pravo i u slučaju selidbe, no Zakon ga na to ne obvezuje.

Zakon o radu, plaćeni dopust; Izvor: Unsplash.com

Članovi obitelji koji se smatraju ovim člankom su supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici.

Zatim, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati.

Također, osoba koja sa zaposlenikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Postavlja se pitanje je li selidba važna osobna potreba? Na to pitanje Zakon o radu ne daje odgovor, nego se on treba potražiti u kolektivnom ugovoru ili prema nekom drugom pravu.

Pravo zaposlenika na plaćeni dopust

Zaposlenik može iskoristiti svojih sedam slobodnih radnih dana godišnje za važne osobne potrebe. Naime, Zakon ne navodi taksativno koji su slučajevi važnih potreba.

Odnosno, Zakon ne propisuje točan redoslijed o situacijama koje spadaju u važne osobne potrebe.

Uz slobodne dane za selidbu, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja. To uključuje osposobljavanje ili usavršavanje i dodatno obrazovanje.

Također, dobrovoljni darivatelji krvi ostvaruju pravo na jedan slobodan dan s osnova dobrovoljnog darivanja krvi.

Plaćeni dopust, slobodni dani za selidbu; Izvor: Unsplash.com

Taj slobodan dan se ostvaruje tijekom kalendarske godine, ovisno o radnim obvezama.

Slobodni dani za selidbu

Primijetili smo da Zakon o radi ne osigurava zaposlenicima pravo na neplaćeni dopust. Radi se o mogućnosti koju radnik može koristiti samo ako poslodavac odobri.

No, zaposlenik ima mogućnost uzimanja neplaćenih slobodnih dana. Za taj tip dopusta nisu propisana nikakva ograničenja, pa tako ni vremenska.

Odnosno, neplaćeni slobodni dani mogu trajati koliko radnik želi, odnosno ovisno o dogovoru s poslodavcem.

Ukratko, Zakonom o radu pravo na plaćeni dopust, odnosno slobodne dane, zaposlenik može dobiti u tri svrhe:

• Za određene važne potrebe radnika.
• Za obrazovanje ili stručno osposobljavanje.
• Po osnovi darivanja krvi.

Primjeri iz kolektivnih ugovora

Prema portalu za poslovno savjetovanje TEB, U djelatnosti graditeljstva i ugostiteljstva čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima priznato je pravo na plaćeni dopust.

Ono je priznato u sljedećem trajanju i po sljedećim osnovama:

Plaćeni dopust, ugostiteljstvo; Izvor: teb.hr

Visina naknade plaće

Naknada plaće za vrijeme plaćenog dopusta je iznos prosječne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca. Tako je osim ako neki zakonski pravilnik ne odredi drugačije.

Naknade za bolovanje u 2025. rastu. Saznajte koliko!

Stoga je potrebno prvo provjeriti je li visina naknade ugovorena, a ako je i na koji način.

Primjer bi bio ako je određena visina plaće kao da zaposlenik radi. No, ako nije, onda se gledaju zadnje tri isplaćene plaće prije mjeseca u kojem radnik ostvaruje pravo na plaćeni dopust.

Izostanak s posla

Zaposlenik ima pravo na odsutnost s jedan dan u kalendarskoj godini. Razlog mora biti osobito važan i hitan, obiteljske prirode. Uzrok može biti nesretan slučaj ili bolest.

Uglavnom se mora raditi o slučaju u kojem je prijeko potrebna nazočnost osobe.

Portal Radnička prava kaže da je autonomnim izvorom radnog prava moguće odrediti duže trajanje, kao i naknadu plaće.

Bolovanje za dijete, bolovanje za člana obitelji; Izvor: Unsplash.com

Za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, razdoblje odsutnosti s posla smatra se vremenom provedenim na radu.

Još jedan opravdani izostanak s posla traje za vrijeme otkaznog roka. Radnik tad ima pravo biti odsutan od rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog posla.

Pročitajte više o izazovima traženja posla nakon pedesete godine života. 

Razgovor s poslodavcem oko slobodnih dana

Preseljenje se smatra drugom po redu događaju po visini stresa (nakon smrti bliske osobe). I kao da to nije dovoljno stresa i planiranja, još su tu izazovi u poslovnom životu.

Pomozite si i na vrijeme razgovarajte s poslodavcem o potezu kojeg namjeravate napraviti. Moguće da će odobriti plaćene slobodne dane za selidbu.

Razgovarajte i s kolegama. Zamolite ih da pokriju smjenu ili preuzmu te dane vaše odgovornosti. Rano planiranje je vrlo važan aspekt.

Saznajte kako napraviti dobar plan izvedbe, s primjerima i definicijama.