Posao bi većini ljudi trebao omogućiti financijsku sigurnost, profesionalni razvoj i bolju kvalitetu života.

Što kada nakon završetka radnog dana više nemamo energije ni za najosnovnije kućanske obaveze?

Tako je velikom broju zaposlenika diljem Europe.

Prema istraživanjima Eurofounda, približno četvrtina radnika u Europskoj uniji navodi da su nakon posla često ili uvijek previše umorni za obavljanje kućanskih obaveza.

Taj podatak otvara važno pitanje. Vidimo koliko posao danas utječe na naš privatni život i gdje završava normalan umor.

Jasno pokazuje kada počinje ozbiljno opterećenje koje može ugroziti zdravlje i kvalitetu života.

Posao ne završava odlaskom iz ureda

Jedan od najvećih izazova modernog tržišta rada jest činjenica da granica između poslovnog i privatnog života postaje sve tanja.

Digitalni alati omogućili su veću fleksibilnost, ali su istovremeno stvorili očekivanje stalne dostupnosti.

Digitalni alati, ured, Pexels

Mnogi zaposlenici provjeravaju poslovne poruke navečer, odgovaraju na e-mailove tijekom vikenda ili razmišljaju o poslovnim problemima i nakon završetka radnog vremena.

Takva situacija dovodi do toga da se organizam nikada potpuno ne oporavlja od svakodnevnog stresa.

Posljedice nisu uvijek odmah vidljive. Ljudi često smatraju da je normalno biti umoran nakon posla.

Problem nastaje kada se umor gomila iz dana u dan i kada osoba više nema energije za život izvan radnog mjesta.

Radno mjesto može biti izvor ispunjenja, izazova i napretka.

No, ono može biti i izvor neprekidnog stresa koji polako, ali sigurno troši mentalnu energiju.

Sačuvajte svoje mentalno zdravlje. Bez njega nema dalje. Pročitajte članak!

Kada umor postaje problem

Svatko ponekad ima naporan radni dan nakon kojeg želi samo odmor. To je potpuno normalno.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da postoji velika razlika između povremenog umora i kronične iscrpljenosti koja traje tjednima ili mjesecima.

Umor, posao, zaposlenje; Pexels

Posao nam definitivno ne bi trebao oduzimati energiju potrebnu za svakodnevni život, a osoba više nema snage za aktivnosti koje su joj nekada bile uobičajene i ugodne.

Mnogi se mogu prepoznati u situaciji kada nakon radnog dana dođu kući s planom da pospreme stan ili provedu vrijeme s obitelji, a ne mogu se dignut s kauča.

Jeste li ikad imali osjećaj na poslu kao da ste na traci za trčanje, a brzina se samo povećava?

U potpunosti bez volje za bilo kakvu aktivnost. U početku se takvi dani događaju povremeno, no s vremenom mogu postati svakodnevica.

Tada se pojavljuje osjećaj da je svaka dodatna obveza teret, čak i kada se radi o stvarima koje su prije donosile zadovoljstvo.

Kronična iscrpljenost često se ne manifestira samo kroz umor.

Ljudi počinju primjećivati da teže održavaju koncentraciju, postaju razdražljiviji, lošije spavaju ili se bude umorni bez obzira na to koliko su sati proveli u krevetu.

Neki primjećuju da sve rjeđe viđaju prijatelje, odgađaju obiteljske aktivnosti ili gube interes za stvari koje su ih prije veselile.

Obitelj, zajedničko vrijeme, slobodno vrijeme, Pexels

Budući da se takve promjene razvijaju postupno, mnogi ih dugo pripisuju privremenom stresu ili napornom razdoblju na poslu.

Tek nakon određenog vremena postane jasno da problem nije jedan loš tjedan nego način života koji je postao dugoročno neodrživ.

Ostajete na istom radnom mjestu dugi niz godina? Karijera tada napreduje ili stagnira? Pročitajte članak!

Podaci iz istraživanja

Eurofoundovo istraživanje “Working conditions and sustainable work” pokazuje da problem radne iscrpljenosti i stresa više nije izoliran na pojedine industrije ili zanimanja.

Oko 24 posto radnika u Europskoj uniji navodi da su nakon posla često ili uvijek previše umorni za obavljanje kućanskih obaveza.

Zatim, gotovo 29 posto prijavljuje stres, anksioznost ili depresiju povezanu s poslom.

Istovremeno, WHO pokazuje da više od 40 posto zaposlenika radi pod stalnim vremenskim pritiskom, a gotovo trećina navodi probleme u komunikaciji i suradnji na radnom mjestu.

Stres

Nadalje, čak 57 posto europskih radnika stres smatra najvećim zdravstvenim i sigurnosnim rizikom na poslu.

Kako smanjiti stres

Gotovo trećina zaposlenih nalazi u takozvanim „strained jobs“ poslovima u kojima zahtjevi nadmašuju resurse i podršku koju imaju na raspolaganju.

Posljedice takvih uvjeta rada ne osjećaju samo pojedinci nego i gospodarstvo u cjelini.

Zbog depresije i anksioznosti svake godine globalno se izgubi oko 12 milijardi radnih dana, što rezultira gubitkom produktivnosti vrijednim približno bilijun američkih dolara.

Konačno, kronični radni stres povezuje s gotovo 10.000 smrtnih slučajeva godišnje kroz posljedice poput kardiovaskularnih bolesti, depresije i drugih zdravstvenih problema.

Poduzetništvo i majčinstvo idu ruku pod ruku. Saznajte više o tom spoju iz članka na linku!

Opuštanje nakon posla

U kulturi koja često veliča produktivnost i stalnu dostupnost, opuštanje nakon posla ponekad se pogrešno doživljava kao gubitak vremena.

Međutim, stručnjaci za mentalno zdravlje upozoravaju da je kvalitetan oporavak nakon radnog dana ključan za dugoročno očuvanje zdravlja, motivacije i radne učinkovitosti.

Odmor, slobodno vrijeme; Pexels

Naš mozak i tijelo trebaju vrijeme da se odmaknu od poslovnih zadataka, rokova i odgovornosti kako bi se smanjila razina stresa i obnovili mentalni resursi potrebni za novi radni dan.

Opuštanje ne mora značiti potpuni odmor na kauču. Za neke ljude to je šetnja, vožnja bicikla, rad u vrtu, čitanje knjige ili vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima.

Drugima pomažu sport, hobiji, boravak u prirodi ili jednostavno nekoliko sati bez poslovnih poruka i obavijesti.

Najvažnije je pronaći aktivnosti koje omogućuju psihološki odmak od posla i vraćaju osjećaj zadovoljstva i kontrole nad vlastitim vremenom.

Donosimo istraživanje o provođenju slobodnog vremena u Hrvatskoj. Pročitajte članak!

Što je s radoholičarima?

Kada se govori o iscrpljenosti povezanoj s poslom, krivo se pretpostavlja da problem imaju samo ljudi koji ne vole svoj posao ili rade u lošim uvjetima.

Nije tako. Kronični umor i burnout vrlo često pojavljuju upravo kod ljudi koji vole raditi i snažno su posvećeni poslu.

Radoholičari svoj identitet, osjećaj uspjeha i osobne vrijednosti vežu uz posao, zbog čega im je teško postaviti granice između poslovnog i privatnog života.

Identitet, posao

Za razliku od motiviranih zaposlenika koji znaju kada je vrijeme za odmor, radoholičari osjećaju potrebu da stalno budu produktivni, dostupni i uključeni u poslovne aktivnosti.

Čak i kada za to više nema stvarne potrebe.

Dugotrajan rad bez kvalitetnog oporavka postupno troši mentalne i fizičke resurse.

Osoba može godinama vjerovati da je njezina stalna zaposlenost znak uspjeha, dok istovremeno zanemaruje umor, obitelj, prijatelje i vlastito zdravlje.

Tako da broj odrađenih sati nije pokazatelj uspješnosti niti profesionalne vrijednosti.

Dugoročno gledano, sposobnost odmora, oporavka i održavanja ravnoteže između posla i privatnog života jednako je važna za uspješnu karijeru kao i stručnost, iskustvo ili radna etika.

Pronađite posao

Nudimo zaposlenje! Pregledajte ponudu poslova, pripremite životopis i javite se već danas!