Radni staž jedan je od onih pojmova koje svi koristimo, a malo tko do kraja poznaje.

O njemu ovisi kada ćemo i s kolikim iznosom otići u mirovinu.

Svatko bi trebao razumjeti kako se prijavljuje i kakve vrste staža postoje.

Saznajte gdje ga možete provjeriti i kako se obračunava.

U nastavku prolazimo kroz sve to, redom i po važećim propisima.

Kako se prijavljuje radni staž

Prvo valja razjasniti tko koga prijavljuje.

Radnik se ne prijavljuje sam, nego je poslodavac zakonski obvezan prijaviti ga na obvezno mirovinsko osiguranje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Prijava se obavlja na tiskanici M-1P, odnosno elektroničkim obrascem eM-1P kroz sustav e-Prijava HZMO-a.

Rok je jasan i strog. Poslodavac mora prijaviti radnika najkasnije na dan početka rada, a prije nego radnik stvarno počne raditi.

Prijava na mirovinsko osiguranje istodobno vrijedi i kao prijava na obvezno zdravstveno osiguranje.

Naime, jer HZMO i HZZO razmjenjuju podatke, pa jedna prijava pokriva oboje.

Radni staž, poslodavac, prijava, Unsplash

Uz početnu prijavu postoje i prateći obrasci.

Odjava s osiguranja podnosi se na tiskanici M-2P, a promjene tijekom osiguranja na M-3P.

Poslodavac je radniku dužan uručiti primjerak prijave u roku od 15 dana.

Time radnik dobiva pisani dokaz da je uredno prijavljen. Ako radite, a niste prijavljeni, vaš se radni staž ne evidentira i doprinosi se ne uplaćuju.

Provjera vlastite prijave jedan od najvažnijih koraka na svakom novom poslu.

Minimalna plaća će rasti u 2027. godini. Pročitajte članak!

Koje vrste staža postoje

Iako u svakodnevnom govoru kažemo radni staž, zakon razlikuje nekoliko pojmova koje je korisno razlikovati.

Temelj svega je staž osiguranja.

Riječ je o razdobljima u kojima ste bili osigurani i za koja su uplaćeni doprinosi, bilo kroz radni odnos, bilo kroz obrt ili samostalnu djelatnost.

Tu spadaju i razdoblja sezonskog rada te rada po pozivu putem digitalnih platformi.

Digitalni nomadi i rad od kuće i na daljinu usko su povezani pojmovi. Pročitajte članak!

Posebna je kategorija staž osiguranja s povećanim trajanjem, poznat kao beneficirani radni staž.

Radni staž, mirovinski staž, beneficirani radni staž

Priznaje se na radnim mjestima koja su osobito teška ili štetna za zdravlje, a pri obračunu se uvećava.

Dvanaest mjeseci stvarnog rada može se računati kao 14, 15, 16 ili čak 18 mjeseci staža, ovisno o stupnju težine posla.

Na taj način ljudi na najzahtjevnijim poslovima ranije stječu uvjete za mirovinu.

Uz staž osiguranja postoji i dodani ili posebni staž.

Tu spada, primjerice, staž priznat iz Domovinskog rata te dodani staž za majke, koji iznosi određeni broj mjeseci po svakom rođenom djetetu.

Kada se staž osiguranja i dodani staž zbroje, dobiva se mirovinski staž, mjera koja se izravno koristi pri odlučivanju o pravu na mirovinu.

Vrijedi znati i da se u staž uračunavaju neka razdoblja izvan samog rada.

Govorimo o primjerima poput rodiljnog i roditeljskog dopusta i razdoblja bolovanja.

Ovdje ubrajamo i razdoblja nezaposlenosti u kojem primate novčanu naknadu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, jer se i tada uplaćuju doprinosi.

Iskoristite očinski dopust. Vrijeme s djetetom nitko ne može više vratiti. Pročitajte članak!

e-građani, HZMO, Unsplash

Gdje provjeriti svoj radni staž

Radna knjižica, u kojoj se nekad ručno upisivao staž, ukinuta je još 2013. godine.

Danas sve podatke vodi HZMO u svojoj matičnoj evidenciji, a vi im lako pristupate.

Najjednostavniji način je putem portala e-Građani, gdje možete izdati Elektronički zapis o radno-pravnom statusu osiguranika.

Taj dokument pokazuje sva vaša razdoblja osiguranja, poslodavce i evidentirani staž, a vrijedi kao službena potvrda.

Istim podacima možete pristupiti i na korisničkim stranicama HZMO-a ili osobnim odlaskom u područni ured Zavoda.

Provjeru je pametno obaviti povremeno, a ne tek pred mirovinu.

Ako uočite da neko razdoblje nedostaje ili da podaci nisu točni, HZMO provodi postupak usklađivanja, pa se pogreške mogu ispraviti dok za to još ima dokaza i dok su poslodavci dostupni.

Kako se staž obračunava

Radni staž računa se u godinama, mjesecima i danima.

Razdoblje provedeno u punom radnom vremenu ubraja se u punom trajanju, dok se rad u nepunom radnom vremenu priznaje razmjerno broju odrađenih sati.

Osoba koja godinama radi na pola radnog vremena tako skuplja staž sporije od one na punom radnom vremenu.

Puno radno vrijeme

Roditeljske potpore omogućuju rad na pola radnog vremena. Istražite mogućnosti!

Kod beneficiranog staža vrijedi već spomenuto uvećanje, pa stvarno razdoblje rada donosi više mjeseci staža.

Važno je razlikovati duljinu staža od visine buduće mirovine.

Staž određuje koliko ste dugo bili osigurani i kada stječete pravo na mirovinu, dok na iznos mirovine dodatno utječu vaše plaće tijekom cijeloga radnog vijeka.

Od 2010. godine mirovina se računa na temelju vrijednosnih bodova iz cijele karijere, a ne samo iz najpovoljnijih godina, pa se isplati voditi računa i o visini prijavljene plaće, a ne samo o broju godina.

Radni staž i mirovina

Radni staž najviše znači upravo zbog mirovine, jer su upravo godine staža jedan od dva ključna uvjeta za njezino ostvarivanje.

Prema važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju, pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Prijevremena mirovina

Za žene je na snazi prijelazno razdoblje, pa one u 2026. godini to pravo stječu s navršene 64 godine i 15 godina staža.

Uvjeti za žene i muškarce izjednačit će se do 1. siječnja 2030. godine.

Tko želi ranije, može razmotriti prijevremenu starosnu mirovinu, za koju su uvjeti 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, uz prijelazne odredbe za žene.

Takva se mirovina trajno umanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska, najviše do 12 posto za punih pet godina ranije.

Postoji i povoljnija opcija za one s dugim stažem.

Naime, starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ostvaruje se s navršenih 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja u efektivnom trajanju, i to bez umanjenja.

Tri stupa mirovine

Sve to počiva na hrvatskom mirovinskom sustavu s tri stupa:

• Prvi stup temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti i vodi ga HZMO,
• drugi je obvezni stup kapitalizirane štednje u mirovinskim društvima,
• a treći je dobrovoljni, za one koji žele dodatno štedjeti za mirovinu.

Mirovina, tri stupa

Vaš radni staž i uplaćeni doprinosi hrane prva dva stupa i izravno određuju vašu buduću mirovinu.

Provjerite svoje stanje

Radni staž je temelj vaše mirovinske budućnosti. Poslodavac vas je dužan prijaviti na dan početka rada, staž se vodi u matičnoj evidenciji HZMO-a.

Vi ga u svakom trenutku možete provjeriti putem portala e-Građani.

Razlikovanje staža osiguranja, beneficiranog i dodanog staža pomaže da bolje razumijete gdje stojite, a redovita provjera čuva vas od neugodnih iznenađenja.

Najpametnije je ne čekati mirovinu da biste se zainteresirali za vlastiti staž.

Provjerite jeste li uredno prijavljeni, pratite svoje podatke i na vrijeme reagirajte na eventualne pogreške.

Za više savjeta o pravima iz rada i razvoju karijere pratite naše objave!